Po tim izmjenama, trgovci, a Zakon pod njima podrazumijeva sve koji djeluju na tržištu pa prema tome i banke, telekomunikacijske tvrtke i javna poduzeća, više neće smjeti naplaćivati opomene koje šalju građanima.
Uočeno je, naime, da su građane na njihov dug upozoravali i opomenama, ponekad i s vrlo visokim iznosima. Tako građane, uz sam dug i zateznu kamatu, opterećuju i iznosi opomena. Stoga su se građani u velikom broju obraćali Ministarstvu gospodarstva s pritužbama. Građani su se osjećali oštećeno jer su dobivali opomene koje su bile i do 300 kuna, objašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva.
Sam dug i zatezna kamata na dug nisu sporni, ne spore ih ni građani, ali velik broj njih je, zbog krize, nezaposlenosti, prezaduženosti i slično, doveden u situaciju u kojoj ne može na vrijeme platiti svoje obveze, a onda im se uzrokuju i dodatni troškovi opomenama s visokim iznosima, ističu u Ministarstvu.
Kako dodaju, analiza, primjerice bankarskih opomena, pokazala je vrlo neujednačenu praksu, opomene su bile od 20 do 300 kuna, bilo je primjera i da je slano nekoliko opomena u jednom mjesecu, opomena koje su se slale na tjednoj razini, ili za kašnjenje plaćanja za tri-četiri dana, itd. Stoga se izmjenama želi zaštititi potrošače od naplate takvih opomena.
Zakonskim se izmjenama pooštravaju i novčane kazne, a regulira se i da nadzor nad primjenom zakona ima isključivo Državni inspektorat. Izmjenama se također zaštita kod ugovora o pravu na vremenski ograničenu uporabu (tzv. timeshare) osim na nekretnine (npr. apartmane, kuće za odmor, sobe i sl.) proširuje u turizmu i na pokretnine kao što su jahte, brodovi, auto-karavani i sl. Pritom se primjerice regulira pravo na informiranje, otkazni rok i sl.
