Podnoseći izvješće ravnatelj Agencije Dubravko Bilić rekao je kako Agencija ima zadaće i obveze da kao neovisno tijelo obavlja nadzor u području zaštite osobnih podataka. Naglasio je da su tijekom 2011. godine neposredno provedena 134 nadzora, od kojih je 51 bio u sektoru zdravstva, a 48 u gospodarstvu. U prošloj godini podneseno je 105 zahtjeva za zaštitu prava na osobne podatke, a u provedenom upravnom postupku donesena su 53 rješenja.
Uz to, doneseno je šest preporuka radi unaprjeđenja zaštite podataka prema voditeljima zbirki kao i dva upozorenja. Bilić je kazao da su analizirali zaprimljene i riješene neupravne predmete koji su se odnosili na upite vezane uz zaštitu podataka, pravne osobe imale su 59 posto predmeta, a građani 41 posto.
Taj odnos potvrđuje, dodao je, jačanje svijesti pravnih osoba o poštivanju podataka građana i zakonske obveze dostave evidencija o zbirkama osobnih podataka koje prikupljaju o građanima, a manji dio upita građana pokazuje njihov interes na informiranje o pravu na zaštitu osobnih podataka, što nužno ne znači i traženje pravne zaštite agencije.
Naglasio je i da je u svojim nadzornim ovlastima Agencija tijekom prošle godine, primjenom nove nadzorne metodologije, donijela najviše raznovrsnih nadzornih mjera do sada, što je pokazatelj njezina razvoja i praćenja novih tijekova nadzornih aktivnosti na razini EU, kao u daljnjem jačanju svijesti građana i pravnih subjekata o zaštiti osobnih podataka.
Bilić je naglasio je da će nadzor biti jedna od temeljnih aktivnosti Agencije, a što će je učiniti vidljivijom i prepoznatljivijom, ne radi izricanja mjera već educiranja onih koji prikupljaju podatke i eventualno u određenom trenutku krše Zakon o zaštiti osobnih podataka.
"Pokrenuli smo i suradnju s Ministarstvom obrazovanja, tako da krećemo u educiranje od osnovne škole što je važno obzirom na sve prisutne suvremene tehnologije koje u mnogome ugrožavaju pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka", rekao je Bilić. Tijekom rasprave oporbeni i vladajući zastupnici upozoravali na zlouporabu osobnih podataka koje daju građani te na potrebu vidljivijeg rada Agencije i njezine veće zastupljenosti u medijima.
Također, upozorili su na opasnost novih medija, posebno na potrebu zaštite djece od opasnosti kojima su izloženi na internetu. Da Agenciju treba dodatno osnažiti zakonskim propisima te spriječiti zlouporabe u tom području, istaknuo je Josip Salapić (HDSSB), a Branko Vukšić smatra da je jedan od najvećih problema nedovoljna informiranost građana o postojanju Agencije.
Upozorio je na neovlašteno snimanje građana na javnim mjestima, pa čak i na špijuniranje radnika u dok se presvlače u garderobama na radnom mjestu, a pod izlikom zaštite. Upitao se što se čini s javnim snimkama snimljenim u npr. restoranima te tko ih i koliko dugo i zašto čuva.
Ana Lovrin (HDZ) rekla je kako je hrvatsko zakonodavstvo po tom pitanju usklađeno s međunarodnim konvencijama i zakonodavstvom EU-a, ali je istaknula potrebu za većim nadzorom te većom edukacijom javnosti kako bi se građani više educirali kome se mogu obratiti u zaštiti svojih prava.
Napominjući kako je u Hrvatskoj prošle godine podneseno samo 105 zahtjeva za zaštitu prava na osobne podatke po čemu bi se zaključilo da je stanje po tom pitanju u zemlji fantastično, Lovrin je upozorila da je samo pet tužbi podneseno Upravnom sudu što može ukazivati da ljudi nisu dovoljno upoznati sa svojim pravima na zaštitu osobnih podataka.
Jozo Radoš (HNS) upozorio je kako je izvješće šturo te se iz njega ne vidi je li Agencija dobro radila svoj posao, već se samo da je imala veliki broj aktivnosti.
