Čelnici će se baviti dugoročnom vizijom EU-a, dok s druge strane raste pritisak financijskih tržišta i europskih partnera da se hitno pronađe rješenje za dužničku krizu koja se sve više šire. Nakon što su Grčka, Irska i Portugal već u programu međunarodne pomoći, nedavno su Španolska i Cipar zatražili pomoć za svoje banke. Kamate koje na svoje dugove plaćaju Španjolska i Italija postoje sve neizdržljivije i postoji bojazan da se one za neko vrijeme neće moći financirati na financijskim tržištima.
Hrvatski premijer Zoran Milanović, koji na summitu sudjeluje kao promatrač, izjavio je da očekuje napredak u rješavanju krize ali ne i definitivni odgovor. "Europa očito ide prema višem stupnju političke i financijske integracije", rekao je Milanović po dolasku na summit. On nije isključio mogućnost da u Europskoj uniji za godinu dana kada Hrvatska uđe na snazi bude novi ustavni okvir. "Što će biti za godinu dana kada mi uđemo to u ovom trenutku ne možemo reći.
Moguće je da će biti drugi europski ustavni okvir", rekao je Milanović. On je dodao da monetarna unije bez čvršćeg fiskalnog povezivanja može funkcionirati u dobra vremena, ali ne i u krizama kakva je sada. Summit je započeo tradicionalnim susretom s predsjednikom Europskog parlamenta, a onda se nastavlja raspravom o Višegodišnjem proračunskom okviru i paktu za rast i zapošljavanje. U EU-u namjeravaju dogovoriti Višegodišnji proračunski okvir (MFF) do kraja ove godine, stoga ta tema zasad ne izaziva pozornost.
Slično je i s paktom za rast i zapošljavanje, koji je već uglavnom dogovoren i koji predviđa da se oko 130 milijardi eura nepotrošenih sredstava iskoriste za investicije koji bi se potaknuo gospodarski rast. Tijekom radne večere započet će rasprava o izviješću koje je pripremio predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy u suradnji s predsjednikom Komisije Joseom Manuelom Barrosom, predsjednikom Europske središnje banke Mario Draghim i šefom euroskupine Jean-Claude Junckerom.
U izviješću naslovljenom "Prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji", nalaze se prijedlozi za uspostavu bankovne, fiskalne, ekonomske i poliitčke unije. Prema tom dokumentu, zemlje članice eurozone koje krše pravila o visini duga i deficita morale bi pristati na dijeljenje suvereniteta u proračunskoj politici i prepustiti zajedničkim institucijama u Bruxellesu ovlasti da interveniraju u njihove proračune.
Riječ je o viziji buduće ekonomske i monetarne unije (EMU), koja je u prvom redu usmjerena na zemlje članice eurozone, a njegovi autori ističu da proces "prema dubljoj ekonomskoj i monetarnoj uniji treba biti obilježen otvorenošću i transparentnošću i biti u potpunosti usklađen s jedinstvenim tržištem u svim aspektima".
U izviješću se daju obrisi buduće arhitekture ekonomske i monetarne unije koja se treba konkretizirati tijekom sljedećeg desetljeća, a to uključuje mogućnost promjene europskih ugovora.
Podrobnija razrada pojedinosti u stvaranju istinske Ekonomske i monetarne unije može se očekivati u izvješću koje će predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy podnijeti za summit u prosincu ove godine, a moguće je i privremeno izvješće za jesenski summit u listopadu. Čelnici EU-a na summitu će formalno odobriti početak pristupnih pregovora s Crnom Gorom, koji će u petak biti svečano otvoreni.
