Cipar nije jedinstven samo po tome što će biti prvo predsjedništvo koje će dobiti pomoć iz europskih kriznih fondova, nego je i jedina zemlja kojoj je na čelu nereformirani komunist i jedina zemlja čija međunarodno priznata vlada ne kontrolira cijeli teritorij. Cipar je 25. lipnja postao peta zemlja eurozone koja je zatražila financijsku pomoć Europske unije radi spašavanje vlastitog bankarskog sektora koji se našao na udaru krize nastale u Grčkoj.
Procjenjuje se da će Cipru trebati oko 10 milijada eura, što je u odnosu na svote odobrene drugim zemljama eurozone kap u moru, ali to je više od polovice njegova BDP-a. Demetris Christofias jedini je komunistički šef neke europske države. Šezdesetpetogodišnji Christofias školovao se u Moskvi i ostao vjeran marksizmu i lenjinizmu. Do 2009. bio je generalni sekretar Centralnog komiteta AKEL-a (Napredne partije radnog naroda Cipra). U veljači 2008. izabran je za predsjednika države obećavajući da će ujediniti podijeljene grčku i tursku zajednicu na otoku, ali do sada nije postigao gotovo nikakve rezultate.
Predsjednik Cipra ujedno je šef države i šef vlade. Cipar je i jedina podijeljena zemlja u Europskoj uniji. Na papiru je 2004. godine članicom Europske unije postala cijela zemlja, ali u praksi je to samo grčki, južni dio otoka. Na sjeveru, na jednoj trećini otoka, 1974. godine proglašena je Turska Republika Sjeverni Cipar, koju jedino priznaje Turska, čiji se vojnici i danas tamo nalaze. S druge strane, Turska koja pregovara o pristupanju Europskoj uniji, ne priznaje vladu u Nikoziji.
Ciparske specifičnosti ipak ne bi trebale imati većeg utjecaja na predsjedanje Vijećem Europske unije. U prvom redu zbog toga što od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, 1. prosinca 2009. uloga zemlje predsjedateljice nije vidljiva kao nekoć i sve više ima simboličnu ulogu. Lisabonski ugovor je uveo dva položaja - predsjednika Europskog vijeća i Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, tako da usklađivanje financijskih i gospodarskih politika i vanjska politika nisu više u rukama rotirajućeg predsjedništva.
Šestomjesečno ciparsko predsjedništvo proteći će, kao i ostala predsjedništva proteklih godina, u znaku rješavanja krize u eurozone, a rotirajuće predsjedništvo ima malo utjecaja na to jer glavnu riječ vode Njemačka i Francuska. Ostale politike u kojima rotirajuće predsjedništvo koordinira stajališta zemalja članica poput pravosuđa, unutarnjih poslova, energije, prometa ostaju u sjeni krize u eurozoni i naporima na njezinu rješavanju.
Jedina tema koja će biti u središtu pozornosti, a u rukama je rotirajućeg predsjedništva, jest Višegodišnji proračunski okvir za razdoblje 2014-2020. i to će biti najveći izazov ciparskog predsjedništva. Europski proračun je vrlo važan instrument za poticanje gospodarskog rasta i oko njega se tradicionalno vode žestoke bitke među zemljama članicama. Tijekom ciparskog predsjedništva, u drugoj polovici godine, počet će se razgovarati o konkretnim brojkama, što je najosjetljivija faza u dogovaranju proračunskog okvira.
O tome će se razgovarati na summitu Europske unije u listopadu, a cilj je da se konačni dogovor postigne na summitu u prosincu, što je vrlo ambiciozan cilj te bi se pregovori mogli protegnuti i na prvu polovicu sljedeće godine, kada će predsjedavati Irska. Cipar je među svoje prioritete uvrstio i proširenje i tu je također u specifičnoj situaciji zbog odnosa s Turskom. Ankara je najavila da će sljedećih šest mjeseci zamrznuti odnose s predsjedništvom i da će komunicirati samo s ostalim institucijama EU-a.
Ciparski dužnosnici ističu da njihovi problemi u bilateralnim odnosima s Turskom neće imati utjecaja na predsjedništvo. Paradoksalno je da bi upravo za ciparskog predsjedništva Turska mogla nakon dugo vremena otvoriti jedno poglavlje, ali ne zaslugom Cipra, nego zbog promjene stajališta Francuske. Cipar će radi predsjedništva više nego udvostručiti broj osoblja u svojem Stalnom predstavništvu u Bruxellesu s uobičajenih 80 na više od 200 ljudi.
Cipar je i u tu specifičnoj situaciji zbog velike udaljenosti od Bruxellesa. Ciprani se ne mogu koristiti pogodnostima poput Danaca, koji su upravo završili s predsjedništvom. Naime, između Kopenhagena i Bruxellesa ima pet letova dnevno i dobar dio danskih dužnosnika dolazio je u Bruxelles na jedan dan tako da nije bilo potrebe da borave tijekom predsjedanja u belgijskoj prijestolnici i sjedištu europskih institucija. Let između Cipra i Bruxellesa traje najmanje četiri sata tako da otpada ta pogodnost.
Cipar je najistočniji otok u Sredozemnom moru i s oko 340 sunčanih dana godišnje to je najsunčanija zemlja Sredozemlja. Na otoku živi 952.000 stanovnika od kojih 681.000 (71,5 posto) pripada grčkoj etničkoj zajednici, 90.000 turskoj zajednici (9,5 posto), stranaca je 181.000 (19 posto), od kojih je pedestak tisuća Rusa.
