U cilju veće racionalizacije i učinkovitosti ovršnog postupka te zaštite ovršenika zakonskim se izmjenama predlaže elektronička razmjena podataka, odnosno povezivanje Fine i javnopravnih tijela (HZMO-a, HZZO-a i drugih).
To je, navode u Vladi, nužno kako bi se osigurali podaci o ovršeniku i vrsti tražbine, a radi pravovremene uskrate isplate primanja, naknada i iznosa izuzetih od ovrhe na redovan račun ovršenika te njihove isplate na poseban račun ovršenika koji je izuzet od ovrhe.
Radi jedinstvenog načina provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, te osiguranja postojanja svih podataka potrebnih za provedbu ovrhe, predložene izmjene uvode propisani obrazac za zahtjeve čiji sadržaj bi bio propisan podzakonskim aktom.
Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti) naglasio je kako država ne smije zanemariti činjenicu da je među dužnicima puno onih koji su u sustav ovrhe ušli ni krivi ni dužni. Treba, naglasio je, voditi računa i o tome da blokada računa dužnicima ide odmah, a deblokada tek za par mjeseci.
"Po mom mišljenju postoje dvije vrste dužnika, oni koji imaju, a neće platiti, i oni koji nemaju, a platili bi", poručio je Lesar, ističući da država mora voditi računa o zaštiti ove druge i najmnogobrojnije vrste dužnika, jer se vjerovnici koji su u velikom dijelu "lihvari i banke".
Da je pravne države, naglasio je, ne bi se bankama dopuštala promjenjiva valutna klauzula i jednostrana promjena kamatne stope. Ana Lovrin (HDZ) upozorila je na opasnost da banke imaju bolji tretman u ovršnom postupku od ostalih vjerovnika.
Istaknula je kako se mora požuriti s informatičkom umreženosti Fine i drugih ustanova, "jer dužnici više ne mogu trpjeti ovaj način koji traje godinu dana da se ovršuju prvo sredstva izuzeta od ovrhe i da ne znaju za dug".
Bez rasprave prošli su prijedlozi zakona o prestanku važenja Zakona o javnim ovršiteljima i Zakona o javnoovršiteljskim pristojbama.
