"Zasad nismo donijeli konačnu odluku" o tome hoćemo li ujesen predložiti parlamentu prijedlog izmjena Zakona o sprječavanju sukoba interesa koji bi se odnosio na imenovanje ministara i državnih dužnosnika u nadzorne odbora kompanija u državnom vlasništvu, rekao je izvor. Ako se odlučimo za to, "vjerojatno se neće raditi o ministru o kojem se najčešće govori", naglasio je, potvrdivši neizravno da misli na prvog potpredsjednika vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića.
Konačna odluka bit će u donesena u dogovoru s Bruxellesom, kazao je. Izvor je također rekao, govoreći o procesu ratifikacije hrvatskog Ugovora o pristupanju Europskoj uniji, da je sasvim moguće da Slovenija iskoristi pitanje Ljubljanske banke kao izgovor za "usporavanje ili kašnjenje" s procesom ratifikacije pristupnog ugovora koji je dosad ratificiralo 11 zemalja EU-a, ali je naglasio da bi trebalo sve učiniti da do toga ne dođe.
Hrvatska ima namjeru u četvrtak imenovati svog financijskog stručnjaka koji bi zajedno sa slovenskim, Francetom Arharom kojeg je Slovenija imenovala prošli tjedan, dvjema vladama trebao pokušati predložiti rješenje za pitanje hrvatskih štediša Ljubljanske banke. Kada se radi o slovenskoj ratifikaciji, moglo bi se dogoditi da Ljubljana čeka dok stručnjaci ne donesu svoje stajalište, dok ga vlada ne razmotri pa da tek onda krene u proceduru ratifikacije.
U okviru pitanja koja se tiču pristupanja Hrvatske EU-u, izvor je također govorio o Neumskom koridoru i brodogradilištima. Jedini način na koji Hrvatska u ovom trenutku gleda na rješavanje pitanja povezivanja teritorija je Neumski koridor koji je "naš izbor i naš prioritet", rekao je izvor, o čemu su već vođeni razgovori i s BiH i s Europskom komisijom. Pelješki most ostaje projekt koji ćemo rješavati kada ćemo za to na raspolaganju imati financijska sredstva.
Hrvatska, dodao je, nije poslala nikakav zahtjev za financiranje izgradnje Pelješkog mosta. Na novinarsko pitanje traži li Bosna i Hercegovina kakve ustupke, izvor je rekao da će Neumski koridor biti samo dio "paketa rješenja" koji treba ispregovarati s BiH a koji uključuje i neka druga otvorena pitanja. Predstavnici EU-a smatraju da se rješenje, kakvo god ono bilo, treba donijeti do sljedećeg ljeta jer Hrvatska inače neće imati "dobar početak" u EU.
Što se tiče privatizacije Brodosplita, tu uglavnom nema problema i vlada bi mogla na prvoj idućoj sjednici odlučiti o ugovoru sa samoborskim DIV-om, o čemu su jučer u Bruxelles poslani dokumenti. Utvrđeno je da ne postoji istražni postupak protiv te tvrtke. Likvidacijski postupak nad brodogradilištem Kraljevica, za koju je odlučeno da će ići u stečaj, počet će formalno sljedeći tjedan, a što se tiče Brodotrogira i dalje je u tijeku proces izbora novog vlasnika između tvrtki Jadranska ulaganja Danka Končara i More Trogir Slobodana Ljubičića.
Bruxelles još nije izašao ni sa kakvim stajalištem kada se radi o vezanju privatizacije Uljanika i riječkog 3. maja i dosad su održani tek preliminarni razgovori. Ideja je da privatizacija Uljanika bude uvod u privatizaciju riječkog 3. maja, odnosno da bi nakon privatizacije Uljanik preuzeo riječki škver. Što se tiče CEFTA-e, izvor je rekao da se Hrvatska nada do kraja 2012. ili početkom sljedeće godine imati jasnu sliku o svojoj trgovinskoj poziciji na regionalnom tržištu budući da se radi o "najosjetljivijem trgovinskom pitanju kada uđemo u EU".
Europska komisija, koja shvaća važnost tog pitanja za hrvatsku trgovinu, trebala bi početkom rujna početi pregovore sa zemljama članicama CEFTA-e o trgovačkom režimu s Europskom unijom nakon ulaska Hrvatske. Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska će morati napustiti preferencijalni, praktički slobodni režim izvoza u zemlje CEFTA-e, odnosno Srbiju, BiH, Makedoniju, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo, Moldaviju, te prihvatiti trgovinski režim koji EU ima bilateralno dogovoren sa svakom od tih zemalja.
EU sa svakom od tih zemalja ima potpisane Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju, koji im dopušta da još neko vrijeme zadrže carine na proizvode iz EU-a, dok one mogu gotovo sve proizvode izvoziti bez carina. Europska komisija bi početkom rujna trebala dobiti mandat za pregovore u ime Europske unije, a time i u ime Hrvatske. Bez promjena postojećih ugovora EU-a s tim zemljama, hrvatski izvoznici prehrambenih proizvoda bi na svojim najvažnijim inozemnim tržištima izgubili pozicije zbog prestanka važenja CEFTA-e.
