"Operativno smo dogovorili uspostavu komisija, ekspertnog tima koji će u skladu s naputcima, odnosno konzultacijama koje smo obavili s Europskom komisijom, pokušati doći do sporazuma o prolasku kroz područje Neuma", izjavio je Hajdaš Dončić nakon sastanka s bosanskohercegovačkim kolegom u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture. Napomenuo je kako su u razgovorima s povjerenicima EK postavljena zajednička pregovaračka stajališta da je pitanje prometnog koridora kroz neumsko, dakle područje BiH, moguće riješiti jedino bilateralnim sporazumom između Hrvatske i BiH, koji bi onda uključivao i prometni suverenitet RH kroz taj koridor.
"To je i početni položaj Hrvatske, ovdje se više ne radi samo o povezivanju hrvatskog, nego i europskog teritorija", poručio je Hajdaš Dončić. Naglasio je kako se Vlada trudi što skorije, dakle svakako prije 1. srpnja iduće godine i pristupanja Hrvatske u EU, riješiti pitanje povezivanja hrvatskog juga, te da se upravo u tom smislu ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić danas nalazi na razgovorima u Bruxellesu. I Hadžić je istaknuo kako BiH želi da se pitanje povezivanja hrvatskog juga riješi dogovorom i normativno.
Dobrim korakom u tom smjeru smatra današnji dogovor da se stručne komisije, koje bi uključivale predstavnike ministarstava prometa te vanjskih poslova obje države, u idućih nekoliko tjedana, a najkasnije do kraja listopada pokušale osigurati tekst prijedloga bilateralnog sporazuma o prometnom koridoru kroz Neum te korištenju Luke Ploče. Istaknuo je kako BiH predlaže da joj se sporazumom omogući neometano korištenje Luke Ploče koja je ionako, rekao je, orijentirana prema BiH i bez njezine privrede vrlo teško može osigurati pozitivno poslovanje.
"Vjerujemo da je moguće što prije doći do rješenja. Medijaciju od strane EU prihvaćamo i ona nije sporna te na taj način želimo potvrditi svoje potpuno opredjeljenje da pomognemo Hrvatskoj, da ne budemo po bilo kojoj osnovi Hrvatskoj ono što joj je Slovenija", poručio je Hadžić. Naglasio je kako taj prijedlog BiH ne znači nikakvo uvjetovanje da ako nema dogovora oko Luke Ploče nema ni koridora kroz Neum, istaknuvši da BiH razvoj svoje privrede u skoro vrijeme želi temeljiti na neometanom korištenju Luke Ploče. "Na taj način želimo jasno dati do znanja da BiH neumskim koridorom ni na koji način ne uvjetuje rješavanje pitanja luke Ploče, kao što bi bilo dobro da ni Hrvatska, što joj nije intencija ni na koji način, ugrožava odlučnost BiH da od Luke Ploče pravi konkurentnu luku ostalim lukama na Jadranu", kazao je Hadžić.
Što se tiče namjere Hrvatske da, kao dugoročno rješenje i uz sufinanciranje iz EU, hrvatski jug spoji i Pelješkim mostom, Hadžić je kazao kako gradnja mosta pretpostavlja rješavanje nekih pitanja vezanih uz državnu granicu te poštivanje međunarodnih konvencija, poput one UN-ove o pravu mora. "Ne dvojimo da je hrvatski interes da sutra možda i krene u gradnju Pelješkog mosta, ali mislim da nije pametno da vlada, posebno ne ozbiljna vlada poput one premijera Milanovića, treći put polaže kamen temeljac za Pelješki most", rekao je Hadžić, na što je njegov hrvatski kolega poručio: "To se sigurno neće dogoditi".
Hadžić vjeruje da je i oko Pelješkog mosta, kao dugoročne opcije, moguće doći do rješenja, ali samo ako se prethodno ispune normativne i zakonske obveze. "Suverenitet BiH ne može biti ugrožen na bilo koji način, kao što ni BiH ne želi ugrožavati bilo čiji suverenitet s druge strane", kazao je. Hajdaš Dončić rekao je kako Hrvatsku i BiH očekuju bilateralni razgovori, ponovivši kako je hrvatskoj Vladi jedan od prioriteta rješavanje problema povezanosti hrvatskog juga. "To je dosta kompleksno pitanje, ali za to smo i plaćeni, da rješavamo taj problem, to nam je u opisu posla", naglasio je.
Dvojica ministara razgovarali su i oko projekata izgradnje međudržavnih mostova između RH i BiH preko rijeke Save kod Svilaja te kod Gradiške. Dogovoreno je da bi Hrvatska i BiH trebale ubrzati početak izgradnje mosta kod Svilaja, pri čemu je najpovoljniji izvođač odustao od gradnje. Dogovoreno je i da Hrvatske ceste preuzmu obvezu da iz proračuna iduće dvije godine osiguraju po 7,5 milijuna eura, što je i 50 posto vrijednosti mosta kod Gradiške, za gradnju mosta s hrvatske strane i dovršiti taj dio do sredine 2015. godine, kao i izgradnju ceste koja bi taj most povezala s autocestom.
