"Treba napraviti sve da izbjegnemo traženje financijske pomoći od Bruxellesa", rekao je Arhar u razgovoru za mariborski dnevni list "Večer". Rekao je da bi to značilo odricanje od samostalnog donošenja ekonomskih odluka, dodatno povećalo cijenu kredita na privatnom financijskom tržištu i otežalo život običnih građana u Sloveniji.
Špekulacije da će Slovenija na jesen postati šesta članica eurozone koja je prisiljena tražiti pomoć iz fondova za spas eura povećale su se nakon što su joj u zadnja dva dana agencije Moody's i Standard&Poor još jednom snizile kreditni rejting, zbog potkapitaliziranosti vodećih banaka i problema sa zatvaranjem deficita državnog proračuna.
Arhar, kojega je slovenska vlada nedavno imenovala i stručnjakom za rješavanje pitanja dugova Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, tvrdi da još nije kasno da Slovenija očisti bilance svojih vodećih banaka od loših kredita čiju visinu neki procjenjuju i do 8 posto nacionalnog BDP-a, a glavni su razlog teškoća i rasta cijene zaduživanja.
Da bi riješila to pitanje slovenska vlada bi mogla takva potraživanja banaka prebaciti na posebnu agenciju ili fond za sanaciju banaka koje treba osnovati, te taj dug pokriti državnim obveznicama ili obveznicama takve novoosnovane institucije za koje bi sama snosila jamstva, ocijenio je Arhar.
Nasuprot Arharu ekonomist Jože Damijan, nekadašnji ministar razvoja u slovenskoj vladi od 2004. do 2008., komentirao je sniženje slovenskog kreditnog rejtinga ocjenom da je sve vjerojatnije da će Slovenija morati zatražiti pomoć Bruxellesa, ne samo zbog bilanci banaka nego i radi financiranja svog tekućeg proračuna jer se situacija zaoštrava, pa Slovenija ulazi u "grčko-španjolsku" spiralu.
Slovenski mediji prenose u subotu izjavu slovenskog ministarstva financija u kojoj se navodi da Slovenija u sadašnjem trenutku ne treba financijsku pomoć Bruxellesa, da snižavanje njene kreditne ocjene nije uzelo u obzir mjere koje je vlada poduzela na konsolidaciji javnih financija i bankarskog sistema, te da se po svojim makroekonomskim podacima Sloveniju ne može stavljati u isti koš sa "najranjivijim državama u eurozoni".
Slovenski mediji prenose i ocjene pada kreditnog rejtinga iz stranih, posebno njemačkih medija. Njemački Spiegel tako iznosi ocjenu jednog uglednog slovenskog ekonomista da bi "toksični" odnosno nenaplativi krediti slovenskih banaka mogli dosegnuti čak između 6 i 8 milijardi eura.
Ako je to točno, njihovo čišćenje iz bilanci banaka, u slučaju da to preuzme država na sebe, povećalo bi slovenski proračunski deficit na raspon između 20 i 28 posto BDP-a, a zaduživanje na financijskom tržištu učiniti neodrživim jer bi zahtijevane kamate na slovenske obveznice porasle na 12 posto, prema ocjeni ekonomista Jože Damijana.
Kao razlog pada slovenskog rejtinga strani mediji navode i nepovoljnu tehnološku strukturu slovenskog izvoza o kojemu je znatno ovisan društveni proizvod i mogući oporavak.
