U Osječko-baranjskoj županiji štete na spomenutim kulturama kreću se od 30 do 90 posto, a prva procjena, prema riječima osječko-baranjskog župana Vladimira Šišljagića, govore o štetama od suše od oko 514 milijuna kuna. Zajedno s procjenom štete od mraza i niskih temperatura početkom godine ukupne su štete veće od 700 milijuna kuna. "Država je u proračunu osigurala tek simboličnu svotu novca i uistinu ne znam kako će se podmiriti tako velika materijalna šteta koja je nanijeta poljoprivrednim proizvođačima", kaže osječko-baranjski župan. U Brodsko-posavskoj županiji ogromna je šteta od suše na kukuruzu na 16.000 hektara, soje na 4.500 hektara, a krmnog bilja, livada i pašnjaka na oko 5.000 hektara.
Zamjenik župana Davor Vlaović ističe kako je dugotrajno sušno razdoblje, visoke temperature i nedostatak oborina, naročito tijekom srpnja i kolovoza, zahvatilo čitavo područje Brodsko-posavske županije. Dodaje kako je u tijeku prikupljanje informacija na terenu, te je stvarnu štetu u materijalnom iznosu u ovom trenutku teško odrediti, to će se znati nakon obrade podnesenih prijava iz svih jedinica lokalne uprave i samouprave. Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić ističe kako se "uistinu radi o pravoj katastrofi zbog čega država mora iznaći rješenja kako pomoći u saniranju šteta". Po riječima Mate Brlošića, predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore, ovako katastrofalna suša "gotovo da se i ne pamti, a posljedice je teško do kraja i predvidjeti. Proizvodnja hrane postaje sve upitnija, a stočni fond u Hrvatskoj "polako ali sigurno nestaje". O svinjogojskom fondu "više nema ni govora, jer je gotovo u potpunosti već uništen, a kada je u pitanju držanje krava, junica i teladi na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i tu se primičemo kraju", kaže Brlošić ističući kao neće biti hrane za stoku.
Kukuruza ove godine u Hrvatskoj neće biti "ni za lijek", kazao je Brlošić dodajući kako je seljak prisiljen prehraniti svoju stoku kako zna, a to znači da će se kao hrana koristiti i žito, koje je znatno jeftinije od kukuruza. Čelni ljudi triju slavonskih županija ističu kako se bez navodnjavanja više ne može ni razmišljati o bilo kakvoj proizvodnji. Osječko-baranjska županija priprema deset projekata za deset sustava navodnjavanja, čija je projektna dokumentacija izuzetno složena. I u Vukovarsko-srijemskoj županiji postoje projekti i programi navodnjavanja, ali kako ističe Galić bez pomoći države i osmišljene politike oni se neće moći realizirati. Bitno je istaknuti, napominju i Galić, Šišljagić i Vlaović, da država mora za navodnjavanje osigurati financijska sredstva te da se najozbiljnije mora shvatiti da je navodnjavanje hrvatski prioritet.
U prilog tome govori i meteorolog Željko Lazanin, koji ističe kako je 6. kolovoza zabilježena najviša kolovoška temperatura ikada izmjerena u Osijeku, od 40,6 stupnjeva. Ovogodišnje prosječne srpanjske temperature u Osijeku za tri su stupnja više od svih prosječnih srpanjskih temperatura do sada izmjerenih. Lazanin također napominje da "katastrofalne posljedice od suše upozoravaju da se moramo prilagodi novonastalnim klimatskim uvjetima".
