Prema informacijama Financial Timesa, na sastanku najviših savjetnika predsjednika Komisije Jose Manuela Barrosa i povjerenika za financijske usluge Michela Barniera, održanom ovoga tjedna, dogovoren je prijedlog da se ECB-u dadu ovlasti nadzora nad svih preko šest tisuća banaka u eurozoni te da se postojećim nacionalnim nadzornim tijelima oduzmu gotovo sve ovlasti u pogledu zatvaranja ili restrukturiranja banaka u poteškoćama.
Prijedlog bi u Europskom parlamentu u govoru o stanju u Uniji trebao predstaviti predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso 12. rujna u Strasbourgu. Da bi prijedlog zaživio mora ga prihvatiti svih 27 zemalja članica, a u Komisiji očekuju da bi se to moglo dogoditi na summitu krajem ove godine. Prema tom prijedlogu, koji se još dorađuje, nadzor nad bankama u eurozoni imalo novo nadzorno tijelo ECB-a, koje bi bilo odvojeno od postojećeg upravnog odbora banke.
Novo jedinstveno nadzorno tijelo predstavljalo bi najveću promjenu u upravljanju eurozonom od stvaranja zajedničke valute. Time bi EU dobila neke federalne ovlasti, a to bi predstavljalo i daljnji korak u uspostavi bankovne unije, koja je načelno dogovorena na summitu u lipnju ove godine. Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble izjavio je da mu se čini "zdravorazumskim" da se ECB-u prepusti nadzor samo nad najvećim bankama, dodajući da će ECB teško sam moći nadzirati sve financijske institucije.
Unutar njemačke vladajuće stranke CDU postoji otpor prema proširenju ovlasti ECB-a, a na tom je stajalištu i predsjednik Bundesbanke Jens Wiedmann. Unatoč tim pritiscima, očekuje se da će njemačka vlada dati potporu centraliziranom nadzoru banaka, što je i preduvjet da bi Europski stabilizacijski mehanizam mogao izravno financirati banke u poteškoćama. Jedinstveni nadzor nad bankama odnosio bi se samo na eurozonu, ali bi bio otvoren i za ostale koji to žele.
