Prije 15 mjeseci Slovenci su na referendumu odbili strukturne reforme koje je predložila prijašnja vlada Boruta Pahora i usvojio parlament, a ključnu mirovinsku reformu tada je odbacilo 72 posto glasača.Prema prijedlogu Viranta, koji je i predsjednik Građanske liste, manje stranke iz petočlane koalicije sadašnjeg premijera Janeza Janše, tzv. zakonodavni referendum ubuduće se ne bi mogao raspisivati na osnovi zahtjeva trećine zastupnika u parlamentu, čime bi se ograničila mogućnost da usvojena zakonska rješenja koči oporba.
Referendum bi se i dalje mogao raspisivati na zahtjev 40.000 birača s ovjerenim potpisima, no njegov bi rezultat bio obvezujući samo ako na referendum izađe najmanje 40 posto ukupnog broja registriranih birača.Virant je uz to predsjednicima svih parlamentarnih stranaka predložio da se u ustav unese zabrana održavanja referenduma o zakonima koji se odnose na nužne mjere, odnosno s fiskalnom i financijskom težinom, čiji bi rezultat mogao proizvesti protuustavne posljedice.
Kako navode slovenski mediji, Virant smatra da bi parlamentarni postupak za izmjene sadašnjeg zakona o referendumu mogao započeti već krajem ovog tjedna, ali je priznao da za izmjene još nema potrebnu dvotrećinsku većinu u 90-članskom parlamentu. Kako navodi ljubljansko "Delo", prema izmjenama koje predlaže Virant najskeptičnije su dvije najveće stranke, Slovenska demokratska stranka (SDS), aktualnog premijera Janeza Janše te oporbena Pozitivna Slovenija (PS), koju vodi Janšin politički konkurent, ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković.
Vlada premijera Janše ovih je dana započela raspravu o zakonima kojima namjerava reformirati mirovinski sustav i tržište rada, ali su rješenja koja predlaže slična onima koja su lani odbijena na referendumu, što dovodi u pitanje vjerodostojnost Janše kao premijera, jer je lani bio među onima koji su građane pozvali da na referendumu glasuju protiv reformi, navode slovenski mediji.
Postoji opasnost da oporba i sindikati, ako ne bude izmjena u referendumskim pravilima, ponište i reforme koje planira sadašnja vlada, iako ona tvrdi da je za strukturne reforme krajnje vrijeme kako bi se u to uvjerili strani ulagači i banke. Pritom vladajuća koalicija smatra postojeći zakon o referendumu neodrživim. Janšini politički konkurenti, navode slovenski mediji, smatraju pak da njegova vlada zbog niske javne potpore ne može provesti zahtjevne reforme koje će od Slovenaca tražiti odricanja.
Janša želi da njegovi prijedlozi novog zakona o radu i novog zakona o mirovinskom osiguranju, koji su u postupku usklađivanja, budu u parlamentu prihvaćeni do kraja godine. Kako bi osigurao da ne budu srušeni na referendumu, Janša je umjesto pooštravanja kriterija za zakonodavne referendume skloniji drugom rješenju. Radi se o mogućnosti da se tzv. "zlatno fiskalno pravilo" o uravnoteženom proračunu bez zaduživanja unese u ustav, čemu se za sada najviše protivi Jankovićeva Pozitivna Slovenija.
Janša računa da bi ustavna odredba o zabrani deficitarnog zaduživanja za proračun bila svojevrsni osigurač na osnovi kojega bi ustavni suci unaprijed zabranjivali održavanje referenduma kojima bi se pokušavale blokirati mjere štednje ili strukturne reforme. Slovenski premijer, navode mediji, još ne isključuje mogućnost da će ove jeseni na usvajanje zlatnog fiskalnog pravila vezati i glasovanje o povjerenju vladi.
