Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u utorak podsjeća da će njemački ustavni sud u srijedu u 10 sati objaviti odluku o tome može li njemačka savezna vlada prihvatiti ESM kao zajednički europski mehanizam dok sud ne donese konačnu odluku o tome predmetu. Njemački ustavni suci odlučuju o zahtjevima za odluku po žurnom postupku o ESM-u i europskom fiskalnom paktu, podsjeća list. ESM bi trebao stajati na raspolaganju članicama eurozone u krizi s kreditima u visini do 500 milijardi eura, dok je namjena fiskalnog pakta discipliniranje proračunske politike.
FAZ procjenjuje da će konačna presuda ustavnog suda, koja će biti objavljena kasnije, biti slična privremenoj odluci što će ju sud objaviti u srijedu. Sucima njemačkog ustavnog suda, piše FAZ, jasno je da će njihova odluka stvoriti činjenice koje se neće moći dokinuti. Stoga su, podsjeća list, uzeli gotovo tri mjeseca vremena za odluku umjesto uobičajenih tri do četiri tjedna. FAZ također podsjeća na činjenicu da većina Nijemaca vidi ustavni sud kao posljednji bedem pred tendencijom pretvaranja dugova u problem zajednice.
Prema rezultatima jedne reprezentativne ankete, 54 posto Nijemaca nada se da će ustavni sud poništiti zakone o Europskom stabilizacijskom mehanizmu, što su ih njihovi predstavnici donijeli u Bundestagu dvotrećinskom većinom glasova. "Putpuna pobjeda protivnika ESM-a ne čini se vjerojatnom", tvrdi FAZ, pozivajući se pritom na anketu što ju je prošlog tjedna provela agencija Reuters među 20 njemačkih stručnjaka za ustav. Ni jedan od njih ne očekuje da će ustavni sud uložiti veto protiv ESM-a i fiskalnog pakta.
Vjerojatnije je, piše list, da će sud svoju odluku formulirati u stilu "da, ali...", odnosno da bi mogao jamstva njemačke za dugove drugih članica eurozone ograničiti do određenog iznosa, ili zatražiti da fond za spas eura bude privremen umjesto vremenski neograničen, ili pak da će utvrditi dodatnu nadležnost Bundestaga u odlučivanju. List međutim podsjeća da ne bi bilo prvi put da ustavni sud iznenadi stručnjake i da naljuti saveznu vladu i pita se, što će biti ako ustavni sud odbaci ESM. Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble u tome slučaju očekuje "znatne gospodarske pometnje s nesagledivim posljedicama".
Slično misle i neki ekonomisti. "Ako ESM propadne, to bi imalo značajne posljedice. Pojedine južnoeuropske zemlje bez pomoći izvana slomile bi se pod teretom dugova, posljedice bi bile drastični dugovi s krajnje negativnim posljedicama za financijski sustav u cijelome području eura", izjavio je glavni analitičar Citigroupa Juergen Michels, dodajući da bi u konačnici to moglo značiti i raspad eurozone. FAZ međutim podsjeća da ESM zasad čak i nije u prvom planu, nakon što je prošloga tjedna Europska središnja banka (ECB) najavila kupovinu obveznica članica eurozone koje zapadnu u krizu. Ta odluka doduše sadrži i pretpostavku da će se države kojima zatreba pomoć najprije obratiti ESM-u i pritom obećati reforme.
Međutim, ECB uz ESM spominje i već postojeći Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF), koji je prethodio ESM-u i koji prestaje postojati krajem lipnja iduće godine. ESB ne može kupiti obveznice izravno od odgovarajućih država, nego od nekoga drugoga. Za to ECB i ne treba ESM, nego može kupiti obveznice kod svake banke."Vlada proda obveznice Gordman Sachsu. Oni na to dodaju 0,5 posto i sat kasnije prodaju obveznice ECB-u", pojasnio je za FAZ Stefan Homburg, koji savjetuje tužitelje pred njemačkim ustavnim sudom.
Dakle, u slučaju da ESM propadne, ECB-u je dovoljan i EFSF, dodao je Homburg. Jedan od tužitelja pred ustavnim sudom, političar CSU-a Peter Gauweiler, smatra također da odluka ECB-a o kupovini obveznica čini odluko ustavnog suda o ESM-u nepotrebnom. Stoga je i zatražio da ustavni sud najprije odluči o ECB-u. Zagovornici politike ECB-a smatraju da ESM ipak ima prednosti, jer je EFSF vremenski ograničen, a dužnosnicima koji odlučuju unutar ESM-a zajamčena je zaštita od kaznenog progona. "ESM je stoga opasniji od EFSF-a", tvrdi Homburg.
Ukoliko bi njemački ustavni sud doista zabranio njemačko sudjelovanje u ESM-u, nastala bi gužva na tržištima. FAZ prenosi tvrdnje stručnjaka koji kažu da bi se u tome slučaju mnogi oni koji posjeduju dionice država u krizi stvarno zabrinuli da bi Njemačka mogla napustiti monetarnu uniju i da bi se eurozona time raspala. Europske dionice pale bi, a rizik za državne obveznice zemalja u krizi snažno bi porastao. "Kad bi Njemačka napustila monetarnu uniju, (šef ECB-a Mario) Draghi u ruci više ne bi imao bazuku, nego samo pištolj na vodu", izjavio je Homburg.
