Okrugli stol, održan u Zagrebu, organizirali su Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Istraživačko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko građanstvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a dio je provedbe novog projekta Vijeća Europe (VE) "Učenje o praksi Europskog suda za ljudska prava u srednjim školama". Cilj projekta je uvesti i ojačati područje ljudskih prava u obrazovanju razvojem boljeg razumijevanja načela europske zaštite ljudskih prava te funkcioniranja njegovih mehanizama.
"Posljednjih su se godina u području učenja o ljudskim pravima i demokratskom građanstvu dogodile važne promjene u kojima je sudjelovala i Hrvatska, a usvajanje Povelje Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava jedan je od najvažnijih događaja i za Hrvatsku", kazala je pomoćnica ministra obrazovanja, znanosti i sporta Ankica Nježić.
Istaknula je da taj dokument predstavlja pedagoški, didaktički i metodički instrument za razvoj određene osobine učenika u skladu sa shvaćanjem uloge koju građani kao društveni, politički, kulturni i gospodarski subjekti imaju u demokratskom razvoju Hrvatske. Uvjerena je da će projekt VE dati doprinos hrvatskom kurikulumu građanskog odgoja i obrazovanja.
Na važnost obrazovanja o praksi sudova ukazao je dekan Filozofskog fakulteta Damir Boras. "Ono daje budućim generacijama uvid u to koja su njihova prava i kako država mora funkcionirati, te ih upoznaje s europskim praksama. No, ono iznad svega znači razvoj demokracije, a opće dobro - a ljudska prava upravo to znače - ono je ka čemu moramo težiti", rekao je. Voditelj Odjela za obrazovanje o građanstvu, ljudskim pravima i različitosti VE Villano Qiriazi naglasio je da je kultura poštivanja ljudskih prava temelj demokratskog društva.
"Europski sud za ljudska prava predstavlja ključan i jedinstven mehanizam zaštite i mjesto posljednje instance, a vrijednost našeg programa je u tome što on, osim što promiče sud kao instituciju te posljedice njegova djelovanja na živote europskih građana, pridonosi jačanju kulture ljudskih prava i kulture demokracije", kazao je. Projekt VE na okruglom stolu predstavljen je širokom profilu stručnjaka u odgoju i obrazovanju kako bi ih se upoznalo s nastavnim materijalima koje je izradio hrvatski tim, te otvorila rasprava o mogućnostima uključivanja rezultata projekta u srednje škole u sklopu provedbe kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja i nastave drugih odgovarajućih predmeta.
Nastavne materijale izrađuju studenti nastavničkih i pravnih fakulteta iz Švicarske, Velike Britanije i Hrvatske, a u hrvatski tim, koji vode Vedrana Spajić–Vrkaš i Ivana Radačić, uključeno je 20 studenata završnih godina Pravnoga i Filozofskog fakulteta te Hrvatskih studija. Europski sud za ljudska prava osnovan je 1958. a stalno djeluje od 1998. Ima 47 sudaca/sutkinja iz jednako toliko država članica i jedan je od najučinkovitijih mehanizama zaštite ljudskih prava u svijetu.
Također je jedini kojemu se mogu obratiti pojedinci. Sud postavlja zajedničke standarde za vlade svih država članica, a presude su mu obvezujuće i to ne samo za stranke već i za sve članice. Nadležnost suda obuhvaća preko 800 milijuna ljudi u 47 zemalja, dosad je donio više od 12 tisuća presuda, a trenutno je pred sudom 151 tisuća predmeta. Okrugli stol održan je pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te uz financijsku potporu Vijeća Europe.
