Povjerenik Lewandowski razgovarao je s potpredsjednikom vlade za unutarnju, vanjsku i europsku politiku Nevenom Mimicom i potpredsjednikom vlade i ministrom regionalnog razvoja i fondova EU-a Brankom Grčićem o pregovorima koje države članice EU-a vode o novom višegodišnjem proračunu za razdoblje od 2014. do 2020. i hrvatskim stajalištima i zahtjevima u tom pogledu. "Ovo je odlučujući trenutak za pripreme Hrvatske za ulazak u EU", kazao je Lewandowski, pozivajući Hrvatsku da nastavi jačati svoje apsorpcijske kapacitete kako bi mogla u potpunosti iskoristiti sredstva koja su joj namijenjena. "Kada je riječ o financijskim tijekovima između Bruxellesa i Zagreba, situacija je jako obećavajuća", kazao je, istaknuvši da su sredstva za Hrvatsku dogovorena Ugovorom o pristupanju RH u EU i ne bi trebala biti dio pregovora EU-a o štednji. "Izazov su apsorpcijski kapaciteti, kako u potpunosti iskoristiti ta sredstva.
Za početnika to je obično velika zadaća, dokazati da od samoga početka možete biti neto-korisnik, no to je izvedivo. Postoje dobri i loši primjeri, a učiti trebate od dobrih", kazao je. Uz to, drugi veliki izazov za Hrvatsku je strateško pozicioniranje zemlje u pogledu velikih promjena koje se u ovome trenutku događaju u eurozoni, kao što su fiskalni pakt o jačanju proračunske discipline, pripreme za uspostavu bankovne unije i moguće promjene europskih ugovora, istaknuo je Lewandowski. "Nije riječ samo o financijskoj omotnici za Hrvatsku, (...) nego i o strateškom pozicioniranju zemlje u pogledu velikih promjena u arhitekturi eurozone (...), što je jednako važno kao i dobro iskorištavanje financijskih prilika", kazao je. "Pokušavate ući vlak koji vas ne čeka na stanici nego ubrzava." Upitan da komentira mjere štednje koje provodi hrvatska vlada, Lewandowski je kazao da članstvo u EU uz koristi nosi i svoje obveze, a jedna od njih je uravnoteženje javnih financija, što nije politički popularno, ali je neophodno kako bi se zadržalo povjerenje financijskih tržišta.
Unatoč štednji, Hrvatska treba predvidjeti sredstva za javna ulaganja, koja se sufinanciranju iz europskih fondova, za što su neophodni dobri projekti, istaknuo je, napomenuvši da je EU sufinancirao 97 posto javnih ulaganja u Mađarskoj i 76 posto u Slovačkoj. Ukupni učinak ulaska Hrvatske na sedmogodišnji europski proračun iznosi 13,741 milijarda eura u obvezama, a 9,956 milijarda u stvarnim plaćanjima. Najveći dio dolazi iz kohezijskih sredstava, 8,7 milijarda eura. Europski proračun se iskazuje na dva načina – odvojeno se prikazuju preuzete obveze, odnosno rashodi koji su vezani za aktivnosti dulje od jedne financijske godine i rashodi koji pokrivaju aktivnosti iz tekuće i prijašnjih financijskih godina, koji su stvarno isplaćeni u toj godini.
Na godišnjoj osnovi za Hrvatsku to znači oko 1,1 milijarda eura, što bi se 2020. trebalo popeti na 1,4 milijarda eura, rekao je ministar Grčić, ocijenivši da je to dobra početna pozicija. Od početka pregovora o pristupanju EU-u do danas Hrvatska je imala na raspolaganju oko milijardu eura, od čega je u ovom trenutku iskorišteno oko 65 posto (650 milijuna eura) kroz različite programe (CARDS, PHARE, ISPA, IPA), kazao je. Iduće godine, u prvih šest mjeseci članstva, na raspolaganju ćemo imati preko 600 milijuna eura, uključujući poticaje za poljoprivredu i ruralni razvoj, dodao je. Upitan hoće li Hrvatska u pogledu uplata i isplata iz europskog proračuna biti u minusu, Grčić je istaknuo da hrvatska vlada očekuje da ćemo biti neto-korisnik europskog proračuna a ne neto-uplatitelj, što ponajprije ovisi o pripremljenosti projekata za povlačenje europskih sredstava.
Hrvatska u prvih šest mjeseci članstva u proračun EU-a mora uplatiti oko 1,7 milijardi kuna, kazao je. Vlada iduće godine očekuje da će se iz pretpristupnog fonda IPA ugovoriti preko milijardu kuna, te još toliko (oko 150 milijuna eura) iz strukturnih fondova EU-a, a postoji i mogućnost jednokratne uplate EU-a za pomoć likvidnosti hrvatskog proračuna, objasnio je. U pogledu posebnih hrvatskih zahtjeva za korištenje europskih sredstava, Mimica je kazao da Hrvatska traži produljenje roka za ugovaranje sredstava. Po sadašnjem prijedlogu, sredstva namijenjena za jednu proračunsku godinu mogu se ugovarati još dvije naredne godine, a Hrvatska traži da se to produlji na tri, što bi joj povećalo izglede da bitno poveća iskoristivost raspoloživih sredstava. Hrvatska je također zatražila da se na nju primjenjuje nešto veći limit za korištenje kohezijskih sredstava u odnosu na BDP.
Prema pravilima, zemlja članica može u sklopu kohezijskih sredstava dobiti maksimalno 2,5 posto svoga BDP-a, a Hrvatska kao novoprimljena članica traži da se za nju poveća taj gornji limit. Pregovori o sedmogodišnjem europskom proračunu još su u fazi načelnih razgovora, bez konkretnih brojki. Očekuje se da bi se dogovor o tome postigne na izvanrednom summitu u studenom, koji je sazvan isključivo radi toga. Jedine konkretne brojke koje su na stolu nalaze se u prijedlogu Europske komisije koja je za razdoblje 2014.-2020. predložila proračun u iznosu od 1,033 bilijuna eura u preuzetim obvezama, što je 1,08 posto bruto nacionalnog proizvoda (BNP) EU-a, a 988 milijarda eura u stvarnim plaćanjima, što je 1,03 posto BNP-a.
