Ministar uprave Arsen Bauk naglasio je da će se predloženim rješenjem postojati dvije evidencije - registar birača i popis birača. Registar je elektronička baza o biračima koji imaju biračko pravo i vodi se po službenoj dužnosti kroz tri evidencije (onih sa stalnim boravištem u Hrvatskoj, onih koji nemaju trajno boravište u Hrvatskoj, te državljana EU). Popis birača postaje ad hoc popis koji se ustrojava za svake izbore, objasnio je Bauk i ocijenio kako će se time osigurati točnost i trenutna ažurnost popisa birača.
Postojeći Zakon o popisima birača jasno određuje krug osoba koje imaju biračko pravo, ali nije uspio riješiti niz problema koji ostavljaju dojam o nesređenosti popisa birača, kazao je Bauk. Prema prijedlogu, popis birača dio je registra birača i sastavlja se nakon zatvaranja registra birača, a zaključuje se najkasnije osam dana prije dana određenog za održavanje izbora, odnosno referenduma. Podaci o adresama u registru birača temelje se na registru prostornih jedinica, a na njemu se temelji i evidencija trajnog boravišta MUP-a, tako da će se omogućiti usklađenost podataka iz obje evidencije i više neće biti moguće da na istoj adresi, ako se ne radi o višekatnici, bude upisano 40 do 50 birača, istaknuo je ministar uprave.
Bauk je kao novinu naveo i mogućnost brisanja birača iz evidencije trajnog boravišta u RH i njegovo prebacivanje u evidenciju onih koji nemaju trajno boravište u Hrvatskoj, ako to nadležni ured nesumnjivo utvrdi. „Smatramo da bi ova tri mehanizma trebala bitno utjecati na promjenu percepcije javnosti o nesređenosti popisa birača, a isto tako dobili bismo popis birača koji u najvećoj mjeri odgovara istinitom stanju“, rekao je Bauk. Ako se prihvati takav prijedlog zakona, u Hrvatskoj bi umjesto 4,1 milijuna u popisu birača imali oko 3,8 milijuna birača, možda nešto manje, procijenio je Bauk.
Novost je i institut aktivne registracije za hrvatske državljane koji nemaju trajno boravište u Hrvatskoj, a žele glasovati na izborima (parlamentarni, predsjednički, za zastupnike iz RH u Europski parlament), odnosno državnom referendumu. Aktivna registracija provodit će se za svake izbore te će samo aktivno registrirani birači ući u popis birača - u inozemstvu će ih obavljati diplomatsko-konzularna predstavništva RH, a u Hrvatskoj nadležni uredi prema mjestu gdje će se birači zateći na dan izbora odnosno referenduma. „To znači da u dijaspori nećemo više imati 450.000 birača nego onaj broj koji se pred svake izbore registrira, čime ćemo ukloniti bilo kakvu mogućnost da se na popisu birača u dijaspori nađu umrle osobe“, rekao je Bauk.
Uz aktivnu registraciju, propisuju se i instituti prethodne registracija te privremenog upisa. Prethodna registracija predviđena je za hrvatske državljane s trajnim boravištem u Hrvatskoj koji će se na dan izbora ili državnog referenduma zateći u inozemstvu, a privremeni upis za one koji žele glasovati u Hrvatskoj izvan mjesta trajnog boravišta. Zahtjev za privremeni upis, za razliku od važećeg zakonskog rješenja, moći će se podnijeti u bilo kojem uredu, neovisno o mjestu upisa u registar birača. Bauk je naglasio i političku dimenziju prijedloga zakona, vezanu uz popis birača ako se izbori provode po osnovi nacionalne pripadnosti (izbori u jedinicama lokalne samouprave gdje pripadnici nacionalne manjine ostvaruju pravo na zamjenika načelnika odnosno župana te izbori za Hrvatski sabor u 12. izbornoj jedinici).
Prema prijedlogu, svi državljani RH bit će na općem biračkom popisu prema mjestu prebivališta, a pripadnici nacionalnih manjina i na dodatnom biračkom popisu. „Na taj ćemo način ukinuti dosadašnju praksu da se pripadnici nacionalnih manjina moraju na samom biračkom mjestu izjašnjavati, upisivati i ispisivati iz biračkog popisa, čime se na neki način kršila tajnost glasovanja, a njih dovodilo u neugodnu situaciju“, kaže Bauk. Biračko pravo dobile bi i poslovno nesposobne osobe, ako im rješenjem suda ono nije oduzeto, ostavlja se mogućnost glasovanja u ustanovama socijalne skrbi, produljuju se rokovi za uvid u popis birača (na deset dana prije održavanja izbora), popis birača više neće potvrđivati komisija za popis birača jedinica lokalne samouprave već će to raditi državna uprava u čijoj je to nadležnosti, a uvodi se i jedinstveno programsko rješenje obrade podataka tako da će se u svakom trenutku moći znati točan broj birača, dodao je Bauk.
Premijer Zoran Milanović pozdravio je rješenje kojim se uvodi razlika između registra i popisa birača kazavši kako je time vladajuća koalicija ne samo ispunila izborno obećanje već je „u zonu povjerenja stavljen vrlo delikatan instrument koji je do sada još jedini bacao sjenu i sumnju na regularnost izbora u Hrvatskoj“.
