Suđenje je počelo uvodnom riječi tužiteljstva u kojoj je istaknuto da je ovo zadnje suđenje pred ovim sudom, ali da su zločini počinjeni u istočnoj Slavoniji, Hrvatskoj, bili prvi zločini počinjeni na području bivše Jugoslavije te da Hadžić "ne samo da ništa nije učinio da zaštiti nesrbe, a imao je ovlasti, već ih je odobrio". "Goran Hadžić je imao ovlasti, ali nije ih spriječio....nikada nije čak ni javno progovorio protiv i osudio, što predstavlja oblik poticanja na zločine", kazao je tužitelj Douglas Stringer, opisujući kako su u Lovasu, Erdutu, Iloku, Tovarniku i drugim mjestima Hadžićevi podanici provodili "bezakonje i brutalnost u ljeto i jesen 1991. godine".
U detalje je opisao jedan od pokolja u Lovasu, 18. listopada 1991., kada je 50 hrvatskih zarobljenika odvedeno u minsko polje i na njih je otvorena paljba. "Tada je ubijen 21 Hrvat, a još više ih je ranjeno", kazao je tužitelj i dodao da su uredi Hadžićeve vlade bili na istom mjestu gdje i centar za obuku Željka Ražnjatovića, poznatog kao Arkan. Podsjetio je i na listopad 1991. kada je Ilok napustilo 8.000 ljudi u konvoju koji je organizirala JNA, te na sudbinu obitelji Frane Papa i 11 Hrvata pretučenih i ubijenih u centru za obuku u Erdutu čija su tijela bačena u masovnu grobnicu u Ćelijama. "Cilj svih tih zločina je bio da se unutar Hrvatske stvore teritoriji po strogo nacionalnim linijama. Stvaranje čistih nacionalnih područja povezano je s nasiljem, zločinima, protjerivanja....s onim što je kasnije postalo poznato kao etničko čišćenje.
Etničko čišćenje je tragično povezano s kolapsom Jugoslavije i potom se nastavilo, u Sarajevu, Prijedoru, na Kosovu...Ali počelo je u Hrvatskoj, krajem ljeta i u jesen 1991., u mjestima koja nisu tako poznata svijetu", kazao je tužitelj u uvodnoj riječi. Po njegovim riječima, dokazi će pokazati da su "ti zločini korišteni kao dio udruženog zločinačkog pothvata". U nastavku uvodne riječi tužitelj je dao povijesni pregled raspada Jugoslavije i proglašenja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske, uz brojne zemljopisne karte i crteže.
ICTY Hadžića tereti po 14 točaka optužnice za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem "trajnog uklanjanja većine hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva iz velikog dijela Hrvatske" kako bi ta područja postala "dio nove države pod srpskom dominacijom". "Najkasnije od 25. lipnja 1991. do kraja prosinca 1993., Hadžić je počinio u dogovoru s drugima, planirao, poticao, naredio i pomagao i podržavao protupravno pritvaranje ili zatvaranje pod nehumanim uvjetima hrvatskog i drugog nesrpskog stanovništva u SAO SBZS/RSK", kaže se u optužnici.
Optužen je za progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, istrebljenje, ubojstvo, zatvaranje, mučenje i okrutno postupanje prema hrvatskom i drugom nesrpskom stanovništvu u zatočeničkim objektima na poljoprivrednom dobru Ovčara, vukovarskom Veleprometu, u Erdutu, Dalju i Borovu Selu, kao i u Srbiji, na poljoprivrednim dobrima u selima Stajićevo i Begejci, vojarni JNA u Zrenjaninu i vojnim zatvorima u Šidu i Sremskoj Mitrovici. Hadžić se tereti i za deportacije i prisilno premještanje stanovništva kao i za bezobzirno razaranje naselja i pljačku imovine nesrpskih civila u Dalju, Vukovaru, Erdutu, Lovasu i drugim mjestima u istočnoj Slavoniji. Svi navedeni zločini spadaju u zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Suđenje Hađžiću počinje 21 godinu nakon što su se dogodili zločini opisani u optužnici. Tužiteljstvo je za uvodnu riječ tražilo i dobilo između dva i pol i tri sata, nakon čega će, kako je najavljeno, pozvati svog prvog svjedoka. Po najavama, tužiteljstvo će u sudnicu pozvati 85 svjedoka, od kojih će neki svjedočiti uživo ili djelomično putem pisanih izjava. Na njih tužiteljstvo ima pravo potrošiti 175 sati. Sudskim vijećem u predmetu Hadžić predsjeda belgijski sudac Guy Delvoie, a njega čine i i sudac Burton Hall s Bahama i Antoana Mindua iz Konga.
Na čelu tužiteljstva je Amerikanac Douglas Stringer, dok Hadžića brane beogradski odvjetnik Zoran Živanović i kanadski odvjetnik Christopher Gosnell. Prva optužnica protiv Hadžića podignuta je u lipnju 2004. godine, prva izmijenjena optužnica u srpnju 2011., a druga izmijenjena optužnica u ožujku 2012. godine. Od podizanja prve optužnice Hadžić se nalazio u bijegu, a nakon što je u srpnju 2011. uhićen na Fruškoj gori, prebačen je na Haški sud. Pred hrvatskim sudovima ovaj nekadašnji skladištar iz Pačetina, sela nedaleko od Vukovara, osuđen je u odsutnosti na ukupno 20 godina zatvora. Hadžić je posljednji od 162 optuženih kojima se sudi pred tim ICTY-jem.
