c S
Dnevne novosti

Sabor: većina za Zakon o registru birača

24.10.2012 07:26 ZAGREB, 23. listopada 2012.(Hina), Iako su svi saborski klubovi podržali nakanu uređivanja biračkih popisa, HDZ se žestoko usprotivio prijedlogu Zakona o registru birača, prigovorivši Vladi da tim rješenjem želi ograničiti biračko pravo dijelu hrvatskih državljana, posebno onima koji žive izvan Hrvatske, tzv. dijaspori.

Davorin Mlakar (HDZ) Vladu je prozvao da predloženim institutom aktivne registracije zapravo želi smanjiti broj birača, posebno u dijaspori. "Nitko vam ne daje pravo da ih izbrišete iz popisa birača", poručio je Mlakar. Neustavnima je ocijenio rješenja po kojima bi uvjet za ostvarivanje biračkog prava bio upis u registar birača. "Ne može se biračko pravo oduzeti osobama kojima je to pravo dao Ustav", naglasio je Mlakar, ističući da je HDZ itekako zainteresiran za uređenje popisa birača, ali ne na način kako to predlaže Vlada.

Ministar uprave Arsen Bauk odgovorio je kako nitko iz registra birača neće biti izbrisan, izrazivši žaljenje što HDZ ne podupire zakon ni u prvom čitanju, budući da će do njegova izglasavanja Vlada razmotriti sve prigovore i sugestije. Josip Salapić istaknuo je kako HDSSB podupire prijedlog Vlade i nakanu korigiranja biračkih popisa, kako bi zaista u Hrvatskoj znali tko može glasovati na svim izborima. No, pozvao je da se razmotri ima li institut aktivne registracije neustavne elemente koji ograničavaju biračko pravo. "Nitko od hrvatskih državljana ne smije biti uskraćen u svom biračkom pravu", poručio je.

Nada Turina Đurić najavila je potporu HNS-a predloženom zakonu, te pozvala da se, u ovo doba "posvemašnje informatizacije", razmotri mogućnost elektronskog glasovanja na izborima, odnosno putem interneta. Na njezin stav kako je zakon dobro matematički složen replicirao je Dujomir Marasović (HDZ). "Ovo je dobro politički složeno i to je u tradiciji hrvatske političke gluposti, posebno u odnosu prema hrvatskoj dijaspori", rekao je. Izrazio je žaljenje što je bivša, HDZ-ova vlada popustila pritiscima SDP-a, HNS-a "i drugih mudrijaša da nećemo ući u EU ako dijaspori ne skinemo broj mandata", te se zauzeo da dijaspora u Saboru bude zastupljena isto kao i nacionalne manjine - s osam zastupnika.

Boro Grubišić (HDSSB) također je HNS-u zamjerio odnos prema iseljenoj Hrvatskoj, na što mu je Nada Turina Đurić odgovorila kako u HNS-u smatraju deplasiranim slušati "prodike od stranke u kojoj ima eksperata za brojanje glasova i glasačkih kutija". Aludirala je pritom na priznanje HDSSB-ovca Ivana Drmića da je, kada je bio u HDZ-u, sudjelovao u namještanju stranačkih izbora 2002. na kojima je na čelo HDZ-a došao Ivo Sanader. Grubišić je od predsjedavajuće Dragice Zgrebec zatražio da opomene HNS-ovu zastupnicu, koja, rekao je, svjesno obmanjuje javnost, ističući kako HSSSB nikada nije svoje vodstvo birao na nelegalan način, te poručio HNS-u da se "skrio iza skuta SDP-a kako bi dobio svojih 15 zastupnika".

Tonka Ivčević (SDP) je predloženi zakon označila kao korak naprijed u uređenju izbornog sustava i rješavanju problema koji se pojavljuju tijekom izbora. Predloženi zakon, dodala je, pozitivan je i po pitanju usklađivanja s EU, budući da rješava i mogućnost da državljani drugih država članica EU iziđu na izbore u Hrvatskoj kada se nakon ulaska u EU budu birali zastupnici za Europski parlament.

I Damir Kajin (IDS) smatra da predloženi zakon treba podržati kako bi se sredio nered i uklonile nelogičnosti, napominjući da je Hrvatska jedna od rijetkih država koja ima više birača od stanovnika. Brine ga i to što ne znamo ni koliko imamo birača, niti koliko stanovnika, zapitavši se kada će javnost konačno biti upoznata s rezultatima prošlogodišnjeg popisa stanovnika. Ministar uprave Arsen Bauk je izvijestio kako će u prosincu ove godine biti gotovi podaci vezani za nacionalni sastav te vjeroispovijest hrvatskih građana.

Za Milu Horvata (SDSS) nema dvojbe oko toga da u biračke popise treba uvesti reda, no brine ga kategorija 'trajnog boravka' koja nije jasno regulirana. Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti) izrazio je nezadovoljstvo jer vladajući ponovno zakonska rješenja vezana uz izbore žele donijeti tek pola godine prije izbora (lokalnih), prozivajući ih da se Hrvatska još uopće nije ozbiljno počela pripremati za izbore za Europski parlament, koji bi se, po njegovu mišljenju, trebali održati isto kao i lokalni.