Izvješće je predstavio ravnatelj Centra Ante Nazor, istaknuvši kako je Centar iz godine u godinu bogatiji svojom arhivskom građom, ali i znanstvenicima koji u njemu rade. Naglasio je kako je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata dobar dio svog rada posvetio ratnim temama o kojima hrvatska javnost ništa ili vrlo malo zna - poput protjerivanja, stradanja i ubojstva Hrvata u Vojvodini. Malo se zna i o logorima koji su bili na teritoriju Srbije, kao i o činjenici da su Hrvati koji su bili tamo zatočeni, bili "nemilosrdno pljačkani", naglasio je Nazor.
Centar se, kao također zapostavljenom temom, bavio i obranom na jugu Hrvatske, odnosno činjenicom da su se od travnja do listopada 1992. na južnom bojištu vodile teške i krvave bitke, u kojima je poginulo oko 350 hrvatskih branitelja. Ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, Ante Nazor, je posebice naglasio stajalište kako je "Oluja" bila opravdana i oslobodilačka vojno-redarstvena akcija, a ne zločinački pothvat, da tijekom akcije nije bilo prekomjernoga i neselektivnog granatiranja, te da zapovjednici akcije nisu zločinci, već da je odgovornost za pojedine zločine tijekom i nakon Oluje nužno individualizirati. "Pravda se ne može graditi na nepravdama", poručio je Nazor.
Branko Vukšić (Hrvatski laburisti) pohvalio je rad Centra te pozvao Vladu da podupre Centar u izdavanju enciklopedije u Domovinskom ratu. Njegova tvrdnja kako je jedan od "najvećih prekršaja" koje je državna vlast napravila prema Domovinskom ratu odluka HDZ-ove vlade da 18 publikacija umirovljenog generala Slobodana Praljka ne prizna kao knjige, a time i kao arhivsku građu o ratnim vremenima, izazvala je burnu raspravu zastupnika. "Je li svjedočenje o Domovinskom ratu šund, kao reklamna brošura ili pornograija", upitao je Vukšić, na što je Jasen Mesić (HDZ), bivši ministar kulture, odbacio kritike na račun Ministarstva kulture, koje, istaknuo je, nema ovlasti proglašavati knjige na ovaj ili onaj način, već da je to u nadležnosti posebnog vijeća, u kojem sjede stručnjaci, među kojima, kako je naveo, i aktualna ministrica kulture Andreja Zlatar Violić.
S Mesićem se složio i Goran Beus Richembergh (HNS), istaknuvši da Ministarstvo kulture nije institucija koja određuje je li nešto knjiga ili nije, niti to može. Josip Đakić (HDZ) se, pak, suglasio Vukšićevim stajalištem, naglasivši kako sa sigurnošću može tvrditi da Praljkove knjige obrađuju izvorne ratne događaje, da su prepune kopija izvornih zapovjedi hrvatskih snaga u Hrvatskoj i BiH, originalnih topografskih karata i slične dokumentacije. "Ovo su hvale vrijedni dokumenti i generalu Praljku trebalo je pomoći da se njegove knjige barem oslobodi plaćanja poreza kao arhivsku građu o Domovinskom ratu", poručio je Đakić.
Izvješće i rad Centra podržao je i HNS, u ime kojega je Ivica Mandić naglasio kako se na sve nejasnoće i nepoznanice vezane uz Domovinski rat najbolje može odgovoriti na temelju stručnih i znanstvenih istraživanja. Shodno tome predložio je da Centar, osim izdavačke djelatnosti, najviše truda uloži upravo u prikupljanje dokumenata te njihovo sistematiziranje i istraživanje. Jasen Mesić je u ime HDZ-a izrazio zadovoljstvo što je Centar postao respektabilna znanstvena, stručna i kulturna institucija koja argumentima, odnosno istinom, brani nacionalne interese. Izrazio je nadu da će Centar, svojim predanim radom i utvrđivanjem istine o Domovinskom ratu, pomoći i optuženim hrvatskim generalima da dokažu istinu pred Haškim sudom.
Rad Centra pohvalio je i Boro Grubišić (HDSSB), istaknuvši da bi istina o Domovinskom ratu bila više priznata i potvrđena u domaćoj i svjetskoj javnosti kada bi se mediji više služili arhivskom građom Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. "Jedna slika vrijedi više od riječi", poručio je Grubišić, istaknuvši kako se upravo istinom može na međunarodnom planu "skinuti" lažna i pogrešna predodžba o građanskom ratu u Hrvatskoj, te konačno potvrditi činjenica o agresiji Srbije na Hrvatsku.
