Kako je priopćenje suda prenijela Slovenska tiskovna agencija STA, Emina Ališić, Aziz Sadžak i Sakib Šahdanović, koji žive u Njemačkoj, tužili su BiH, Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Makedoniju jer ne mogu doći do svojih ušteđevina, a sljednice nekadašnje Jugoslavije još nisu riješile pitanje stare devizne štednje.
Kako navodi slovenska agencija, trojica štediša iz BiH u tužbi su posebno istaknuli dugotrajnost vremena u kojemu države-slijednice nisu postigle dogovor o tome kako isplatiti stare devizne štediše te da u pojedinim državama nemaju učinkovitog pravnog lijeka, što smatraju kršenjem temeljnog ljudskog prava na uživanje vlastite imovine prema 1. članku 1. protokola Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Uz to smatraju da su u spomenutom slučaju žrtve diskriminacije na osnovi nacionalnosti odnosno državljanstva, o čemu govori 14. članak iste konvencije.
Na Europskom sudu za ljudska prava podneseno je već više od 1650 sličnih tužbi protiv banaka i država za neisplaćenu deviznu štednju koje je podnijelo ukupno 8000 građana, navodi Slovenska tiskovna agencija koja se poziva na podatke iz suda u Strasbourgu. STA podsjeća da će presuda koja će biti objavljena idućeg mjeseca u Strasbourgu biti prva koja se tiče Slovenije i Ljubljanske banke vezana na štediše u BiH, te da je isti sud već donio presudu u sličnom slučaju koji se odnosio na štediše u Hrvatskoj.
Riječ je o poznatom slučaju "Kovačić i drugi protiv Slovenije" u kojemu su tri štediše iz Hrvatske tužili Sloveniju i Ljubljansku banku, pozivajući se na konvenciju o ljudskim pravima s ocjenom da su im prava iz te konvencije kršena jer ne mogu do svoje imovine u staroj Ljubljanskoj banci. Sud je tada tužbu odbio jer je u međuvremenu došlo do isplate deviznih depozita dvojici u spomenutom slučaju, dok je za treću stranku zaključeno da je tužba sudu za ljudska prava u Strasbourgu bila neopravdana jer tužeća stranka prije toga nije bila iskoristila sva pravna sredstva u Hrvatskoj.
Kako navodi slovenska agencija STA, sud u Strasbourgu u presudi o tom slučaju 2008. godine uputio je države sljednice na postizanje dogovora o pitanju stare devizne štednje jer je pretrpan sličnim zahtjevima štediša. Sud u Strasbourgu ocjenjuje da bi takav dogovor omogućio kompenzaciju štedišama iako je priznao da problematika kršenja ljudskih prava zbog nedostupnosti imovine u banci spada pod njegovu nadležnost, navodi Slovenska tiskovna agencija.
