Deficit proračuna u 2013. tako bi se povećao za gotovo milijardu kuna, na 10,9 milijardi kuna, te bi iznosio 3,1 posto BDP-a. U Vladi procjenjuju da će deficit izvanproračunskih fondova u 2013. iznositi 0,7 posto BDP-a (ove godine 0,2 posto), jer očekuju da će ti korisnici, posebice HAC i Hrvatske vode, nastaviti s investicijama, dok bi lokalne jedinice i u idućoj godini trebale zabilježiti uravnotežen proračun. Tako bi ukupni manjak konsolidirane opće države iznosio 3,8 posto BDP-a.
Proračun za iduću godinu rađen je uz projekciju rasta BDP-a za 1,8 posto, a u 2014. i 2015. godini Vlada očekuje ubrzanje gospodarskog rasta, pri čemu u 2014. očekuje rast od 3 posto, u 2015. za 3,5 posto. Projekcija je Vlade i da će inflacija u idućoj godini, zbog efekta ovogodišnjeg poskupljenja energenata, i dalje biti značajna, 3,5 posto, a u 2014. i 2015. na razni nešto iznad 2 posto. U Banskim dvorima ističu kako ih je kod izrade proračuna vodila politika razvoja i fiskalne konsolidacije, odnosno bitka za gospodarski rast i jači BDP kao okosnicu koja bi opravdala nastavak fiskalne konsolidacije i štednje.
Planirani rast proračunskih prihoda u 2013. godini pravdaju očekivanim oporavkom gospodarskih aktivnosti, discipline u naplati poreznih prihoda, te određenih promjena u poreznom sustavu zbog ulaska u EU. Proračunski rashodi u idućoj su godini planirani u iznosu 124,5 milijardi kuna, što je u odnosu na originalni ovogodišnji proračun rast za 5,6 milijardi kuna (u odnosu na rebalans proračuna za 3,2 milijarde kuna). Rashodi za zaposlene u 2013. u proračunu se planiraju u iznosu od 20,7 milijardi kuna, što je 1,7 milijardi kuna manje nego predviđenim rebalansom (bez zdravstva).
Najveća stavka rashoda su naknade građanima i kućanstvima s iznosom od 64,1 milijardu kuna, od čega se za mirovine planira iznos od 35,6 milijardi kuna. Materijalni su rashodi planirani u iznosu od 8,6 milijardi kuna, što je u odnosu na originalni ovogodišnji proračun smanjenje za 192 milijuna kuna. Javni dug u 2013. očekuje se na razini od 55 posto BDP-a, a u 2014. na 56 posto BDP-a. U Vladi, pak, očekuju da će u 2015. godini doći do bitnog zaokreta i smanjenja udjela javnog duga u BDP-u, što će ponajviše ovisiti o privatizaciji, ne samo dionica trgovačkih društava, nego i stavljanju u funkciju nekretnina, politici koncesioniranja, a tako povećani prihodi najvećim bi dijelom išli u smanjenje dugova.
