Naime, prijedlogom izmjena Općeg poreznog zakona, Vlada je predvidjela da će, neovisno o tome kada je nabavljena imovina čiji izvori nisu dokazani, porez biti naplativ u razdoblju od šest godina nakon utvrđivanja obveze. Rok u kojem se može krenuti u postupak ispitivanja porijekla imovine nije naznačen, što je Martina Dalić (HDZ) protumačila kao "mogućnost otvaranja lova na vještice, u kojem će pasti mnogo nevinih žrtava". "Već smo imali prilike vidjeti kad je Porezna uprava počela preko novina pozivati istaknute pojedince da podnesu račune, a na kraju se pokazalo da oni nisu krivi", podsjetila je Dalić.
Naglasila je da "HDZ ne prihvaća optuživanje širokih skupina stanovništva i neidentificiranih osoba", ocijenivši da predloženi zakon šalje poruku da je stjecanje imovine kazneno djelo. "Otvarate frontu prema svim građanima da biste došli do nekoliko imena koja su vam ionako poznata", rekla je Dalić, prozivajući ravnateljicu Porezne uprave Nadu Čavlović Smiljanec da je dezavuirala rad Porezne uprave "paušalnim ocjenama koje se odnose na 'kriminal koji je bio prije nego smo došli na vlast, a sada je nastupilo apsolutno poštenje'". "Ne prihvaćamo takav argument", poručila je Dalić.
Protiv novih rokova zastare je i Damir Kajin (IDS), koji smatra da bi se predložene odredbe mogle osporavati pred ustavnim sudom. "Ovo je ozbiljnije od zastare za ratno profiterstvo, koje smo riješili izmjenom Ustava, a sada ovu zastaru ukidamo zakonom. Ratno profiterstvo je do sada tangiralo samo Sanadera, a ovo bi moglo tangirati na desetine i desetine tisuća građana", rekao je Kajin, koji smatra da bi zakon trebalo poslati u drugo čitanje. Iako ističe da svi moraju plaćati porezne obveze, Kajin je upozorio da je "moguća serija problema, zato što rijetko tko čuva dokumentaciju duže od zakonskih rokova".
Objasnio je da su porezni obveznici arhivu, primjerice ugovora o djelu, dužni čuvati samo 10 godina. Protiv predloženog rješenja je i laburist Nikola Vuljanić, no njegovi su argumenti upravo suprotni HDZ-ovima i IDS-ovima. "Apsolutno se slažem da nisu deseci tisuća građana nezakonito stekli imovinu, ali neki jesu. Zašto bi bilo koga u državi smetalo da se to primjenjuje unatraške, unaprijed ili kako god", replicirao je Vuljanić kolegama. Uvjeren je, međutim, da zakon ne bi smio propisivati oporezivanje, nego oduzimanje nezakonito stečene imovine. "Ako je čovjek stekao švercanjem kokaina, bijelog roblja, krađom, poreznom prevarom, nisu ga uhvatili i čovjek kupio vilu u Dubrovniku.
Porezna uprava utvrđuje da njegovi prihodi ne odgovaraju tome i utvrdi pet milijuna eura viška, što ćemo napraviti - naplatit ćemo porez", rekao je Vuljanić. Ocijenio je da se nezakonito stečena imovina naplatom poreza legalizira, čime se, kaže, šalje poruka da se nezakonitosti u pravilu isplate. Upozorio je i da nije propisana sankcija za poreznike koji propuste naplatiti porezni dug prije nego što ode u zastaru, podsjetivši da je broj zaposlenih u Poreznoj upravi od 1997. rastao, da ih je trenutno 4,5 tisuća, a da je nenaplaćeno čak 50 milijardi kuna. Ivo Jelušić (SDP) poručio je, pak, da se "većina koja je pošteno stekla svoju imovinu nema čega bojati".
"Do sada je točno bilo tako da kad prođe zastarni rok - pojeo vuk magare, možeš stavit soli na rep, nema plaćanja poreza. To ova izmjena zakona želi riješiti. Ako je netko napravio određenu zloporabu, odnosno ako je stekao imovinu za koju nema pokriće u svojoj plaći, u svojim dohodcima, da se to može oporezovati naknadno, bez obzira što je protekao rok koji je do sada bio utvrđen kao zastarni rok", rekao je Jelušić. Kazao je i da treba pitati za moralnu, a ne samo za pravnu opravdanost takvog rješenja, te ocijenio da će predloženi zakon "uvesti red, racionalnost i pravičnost". Klubovi će raspravu nastaviti poslijepodne.
