„Bez učinkovitosti ovog zakona, bez prakse gdje ovaj zakon treba provoditi nismo učinili ništa“, poručio je HDSSB-ov zastupnik Josip Salapić. Zakon ne bi, po Salapićevim riječima, smio imati političku dimenziju. „On treba imati smisao i svrhu da zaista pravne osobe ako su počinile kazneno djelo za to kazneno djelo budu i osuđene“, ustvrdio je Salapić.
HDZ-ova zastupnica Ana Lovrin ustvrdila je da sam zakonski tekst kako god ga se poboljšavalo, bez angažmana izvršne i sudske vlasti neće dovesti do primjene. Lani je, podsjetila je, bilo 1816 prijava za kaznena djela i za odgovornost pravne osobe, a od toga je za 13 pravnih osoba donijeta odluka o oduzimanju imovinske korist. „Prošle godine je donijeto pet presuda s najstrožom i najoštrijom kaznom za pravne osobe, a to je ukidanje pravne osobe, ali su te presude neizvršive jer nemamo usklađeno zakonodavstvo“, upozorila je Lovrin.
Zadovoljna je odredbom da se uvjetna osuda može izreći samo za novčane kazne do 50 tisuća kuna čime se, tvrdi, osigurava da se za najteže oblike za koje su zapriječene najstrože kazne uvjetna osuda ne može izreći. Laburist Zlatko Tušak naglasio je kako postoji znatni porast prijava kriminalnih radnji kod pravnih osoba, ali i znatan raskorak između prijavljenih, optuženih i proglašenih odgovornim.
Zastupnici su raspravili i izmjene Zakona o sudovima za mladež kojima država osigurava mladim članovima društva primjeren tretman pred tijelima sudbene vlasti. Izmjenama, zakon se usklađuje s novim Kaznenim zakonom koji bi trebao na snagu stupiti 1. siječnja 2013. U kratkoj raspravi naglašena je potreba kontinuirane edukacije sudaca kao i činjenica da svrha kažnjavanja treba biti resocijalizacija i izvođenje mladih na pravi put. Također je kratko razmotren i Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, kako bi onaj tko je odslužio kaznu bude građanin s istim pravima kao i svi drugi građani.
