Građane se želi potaknuti na plaćanje kazni kroz poticanje plaćanja na licu mjesta i to smanjenjem propisane kazne za 50 posto ili smanjenjem na 75 posto ako se plati u paricijskom postupku (u roku određenom odlukom kojom je ta kazna izrečena). Time se želi motivirati prekršitelje na plaćanje, a istodobno rasteretiti prekršajno pravni sustav. Uvodi se cijeli niz načina da se plati tzv. mrkva, ali ako se ne plati ide tzv. batina, objašnjava ministar pravosuđa Orsat Miljenić te dodaje da "svrha nije punjenje proračuna već korigiranje ponašanja".
Naglašava i da se izmjenama želi postići veću odgovornost države u postupanju jer prekršajni postupak mora biti brz, inače nema svrhe. "Ne može se država ponašati tako da bude nezainteresirana i čeka što će se dogoditi", kazao je. Ustvrdio je da je zakon prvenstveno okrenut prema državi jer nameće veću disciplinu kroz skraćivanje zastare budući da država mora povesti postupak u tri godine. Predloženim izmjenama, naime, ukida se tzv. relativna zastara prekršajnog progona te se propisuje jedinstveni rok zastare od tri godine (dosad četiri). Moguće je produljenje tog roka za godinu dana, zbog žalbe, ako je prije isteka zastarnog roka donesena nepravomoćna odluka o prekršaju. Uvodi se i načelo oportuniteta, koje postoji u Kaznenom zakonu, ali nije postojalo u prekršajnom. Ono daje mogućnost tužitelju da ne pokrene prekršajni postupak ako pokretanje nije svrhovito – ako se radi o jednom beznačajnom djelu.
Time se, smatra Vlada, također utječe na smanjenje broja predmeta koji opterećuju prekršajno sudovanje. Novina je i mogućnost sudskog ublažavanja kazne jer, kako je kazao Miljenić, sada postoje vrlo visoki minimumi kazni koji "nisu bili prilagođeni svima". "Nisu svi ekonomski jednako jaki – jednom malom obrtniku 50 tisuća kuna ne znači isto kao i velikoj firmi", objašnjava ministar te dodaje kako se proširuje mogućnost ublažavanja kazne kako bi se prilagodila ekonomskim mogućnostima pojedinca, odnosno društva. Sama naplata kazne, dodaje, ide isti dan kada se dobije pravomoćna sudska odluka. "Dobijete pravomoćnu sudsku odluku i ide se na Finu, koliko imate skida se s računa", rekao je. Umjesto prisilne naplate novčane kazne putem Porezne uprave te potom izmjene iste kaznom zatvora (supletorni zatvor) uvodi se mogućnost primjene instituta rada za opće dobro.
Uvodi se i institut beznačajnog prekršaja, primjerice, za ispisivanje grafita, koji ovlaštenom tužitelju daje mogućnost da to ne smatra prekršajem ako je stupanj ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra neznatan."Neće morati platiti kaznu, ali će se moći nagoditi tako da se obriše taj grafit i obnovi zgrada", objasnio je ministar. Novina je, u cilju povećanja učinkovitosti naplate novčanih kazni, uvođenje Registra izrečenih, a neuplaćenih novčanih kazni i obvezna uskrata izdavanja određenih dozvola i dokumenata osobama registriranima zbog nenaplaćene novčane kazne (prometna, vozačka...). Stupanje na snagu odredbe o registru odgađa se do 1. siječnja 2014. kako bi se pripremili svi tehnički preduvjeti. Premijer Zoran Milanović ocijenio je kako je riječ o težem, ali ispravnijem putu od dosadašnjeg koji je, po njegovim riječima, bio linija manjeg otpora.
Vlada je saboru uputila i konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona kojima će neisplata plaća od iduće godine postati kazneno djelo, osim ako poslodavac za to ima ekonomskih razloga. No, svejedno će radnicima morati dati obračun plaća i tako im omogućiti da putem ovrhe osiguraju isplatu svoje plaće, objašnjava Miljenić. Poslodavci, i ako imaju ekonomskih razloga za neisplatu plaće to im se neće uvažati, odnosno neće im biti olakotna okolnost, ako radnicima nisu dali obračun plaća. "Poslodavac, nema novaca – ok, ali nema razloga da se pritom ne da obračun plaće", kazao je ministar.
