c S
Dnevne novosti

Sabor: potpora izmjenama Zakona o parničnom postupku

07.12.2012 07:20 ZAGREB, 6. prosinca 2012.(Hina), Vladin prijedlog izmjena Zakona o parničnom postupku, koji je ministar pravosuđa Orsat Miljenić označio kao jedan od temeljnih pravosudnih zakona za skraćivanje i pojeftinjenje sudskih postupaka, dobio je u četvrtak potporu saborskih klubova u prvom čitanju.

Ministar Miljenić rekao je kako predložene izmjene propisuju provedbu parničnih postupaka (građanskih i trgovačkih parnica) bez odugovlačenja, i to procesnom disciplinom. Važna zakonska novina je tzv. koncentracija parničnog postupka, odnosno primjena načela da onaj tko tuži mora priložiti sve činjenice i dokaze. Produljuje se rok za odgovor na tužbu, ali i tu se moraju predati sve činjenice i dokazi. Uvela bi se obveza pripremnog ročišta za sve postupke pred sudom, koja je do sada postojala samo za sporove manje vrijednosti. Cijeli parnični postupak tako bi se sastojao od prethodnog postupka, tužbe i odgovora na tužbu, pripremnog ročišta (obvezno zakazivanje glavne rasprave), glavne rasprave (obveza zakazivanja objave presude) te donošenja, objave, uručenja i otpreme presude.

Rok za objavu presude je 45 dana od završnog ročišta, odmah uz objavu presude ide i pisana presuda te od tada počinje teći žalbeni rok. Glavna bi rasprava, po prijedlogu, trebala proteći u kontinuitetu i bila bi gotova na jednom ročištu. Može se dogoditi i više ročišta zbog nedostatka svjedoka, ali ne novih svjedoka ni dokaza. Stranke u postupku bi odmah nakon završetka ročišta bile obaviještene o idućem, tako da se više ne bi mogle opravdavati kako nisu dobile obavijest. Ministar je istaknuo kako se iz proračuna Ministarstva pravosuđa godišnje plaća 60 milijuna kuna za pisanje obavijesti, te se u tom smislu uvodi usmeno pozivanje na ročište. Sandra Petrović (SDP) rekla je kako predložene zakonske izmjene, za razliku od dosadašnjih, uistinu uvode novine koje će osigurati brže i učinkovitije parnične postupke, te suzbijanje procesnih zlouporaba kojima se postupak odugovlačio.

Predložila je uvođenje obveze drugostupanjskom sudu da, kada ukida prvostupanjsku presudu, navede sve u njoj uočene procesne povrede i nedostatke, kako bi se poboljšao rad prvostupanjskog suda u ponovljenom odlučivanju. Ana Lovrin je u ime HDZ-a naglasila kako i u važećem zakonu postoji ta obveza, ali da drugostupanjski sudovi to često ne čine jer za nečinjenje nisu predviđene nikakve sankcije. "Možemo mi mijenjati zakone ili donositi nove, ali ako ne bude sustavnog nadzora njihove provedbe, nećemo daleko dogurati", poručila je. Pozdravila je ukidanje instituta mirovanja postupka te predloženu koncentraciju parničnog postupka, kao i strogo ograničenje roka za iznošenje dokaza i činjenica.