"Republika Hrvatska potpisnica je niza međunarodnih konvencija o zaštiti ljudskih prava, ali borba za zaštitu ljudskih prava nikad nije do kraja završena te se mora kontinuirano dorađivati", kazao je predsjednik Sabora Josip Leko koji je otvorio sjednicu, priopćeno je iz Hrvatskog sabora. "Iako je Opća deklaracija UN-a o ljudskim pravima usvojena gotovo prije 65 godina, njeni ciljevi i smjernice imaju karakter univerzalnosti", istaknuo je Leko.
Voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Gvozden Srećko Flego podsjetio je i na Europsku konvenciju o ljudskim pravima koja je stupila na snagu 1953. godine, kada je s radom započeo i Europski sud za ljudska prava, a koji predstavlja značajan korektiv u nacionalnim politikama u pogledu ljudskih prava.
Predsjednik Odbora za europske integracije Daniel Mondekar ovom je prigodom podsjetio na važnost i ulogu Hrvatskog sabora u izvršenju presuda Europskog suda za ljudska prava. Furio Radin, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, osvrnuo se na broj hrvatskih predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava tijekom 2011. godine, istaknuvši da je broj predmeta bio dvostruko veći nego primjerice 2008. godine te da Europski sud u 98 posto slučajeva presuđuje u korist građana.
Zastupnica RH pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik ukazala je na stalni porast predmeta građana koji se podnose Europskom sudu za ljudska prava, a odnose se na prava osoba lišenih slobode.
