Vlada je tijekom veljače predložila, a Sabor prihvatio, Državni proračun kojim su planirani rashodi od 118,8 milijardi kuna, što je za 3,4 milijarde manje nego 2011., dok su planirani prihodi od 108,9 milijardi kuna za 1,4 posto viši nego prethodne godine. Proračunski deficit smanjen je za više od 5 milijardi kuna i iznosio je 9,9 milijardi kuna ili 2,8 posto BDP-a. No, krajem studenog prihvaćen je rebalans državnog proračuna kojim su prihodi povećani za 1,4 milijarde kuna, na 110,3 milijarde kuna, dok su rashodi povećani za 1,5 milijardi kuna, na 120,3 milijarde kuna. Tako je manjak proračuna povećan za 100 milijuna kuna, ali ipak zadržan na razini od 10 milijardi kuna. Proračun za iduću godinu prihvaćen je u prosincu, a njime su planirani prihodi u iznosu od 113,7 milijardi kuna, rashodi od 124,5 milijardi kuna, s proračunskim deficitom od 10,9 milijardi kuna.
Prema projekcijama Vlade, u 2013. godini planiran je rast BDP-a od 1,8 posto. Početkom ožujka agencija Fitch potvrdila je važeći rejting Hrvatske za dugoročno zaduživanje u inozemnoj valuti i za zaduživanje u domaćoj valuti, uz negativnu prognozu, a potom su to učinile i agencije Standard & Poor's i Moody's. U rujnu je Fitch čak revidirao naviše prognozu za rejting s negativne na stabilnu, no hladan tuš stigao je prvo u studenom, kada je Fitch izmijenio prognozu za rejting iz stabilne u negativnu, a potom je u prosincu Standard & Poor’s snizio kreditni rejting na neinvesticijsku razinu, odnosno na tzv. smeće. Kao glavni razlog za to navedeni su povećanje deficita i nedovoljne strukturne reforme, a iz Vlade je tada najavljeno da će proračun za iduću godinu doživjeti promjene.
U drugoj polovici veljače prosvjedovali su proizvođači mlijeka kako bi prisilili prerađivače da povećaju otkupnu cijenu sirovog mlijeka. Prosvjednici su tražili prosječnu otkupnu cijenu kao što imaju zemlje EU-a, a od Vlade da nadoknadi razliku između ponuđene i zatražene cijene mlijeka. Tijekom dvotjednog prosvjeda u nekoliko navrata su blokirali prometnice i prolijevali mlijeko, ali nisu uspjeli ništa postići, pa su krajem mjeseca prekinuli prosvjed. Od početka ožujka opća stopa PDV-a povećana je s 23 na 25 posto, a stopa od 10 posto uvedena za jestiva ulja i masti, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, za bijeli šećer te na isporuke vode. Također je utvrđeno i da se od početka 2013. PDV od 10 posto primjenjuje i na hranu, bezalkoholna pića, vina i pivo u ugostiteljskim objektima. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak povećan je osobni odbitak za zaposlene na 2200 kuna, a za umirovljenike na 3400 kuna. Promijenjeni su porezni razredi, dok su stope poreza (12, 25 i 40 posto) ostale iste, te se oporezuje dohodak na dividendu u iznosu većem od 12.000 kuna godišnje.
Također je od 1. svibnja opća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje smanjena s 15 na 13 posto. Po stopi od 12 posto oporezuju se dividende i udjeli u dobiti, a od početka 2013. se sva reinvestirana dobit oslobađa plaćanja poreza na dobit. Vlada je u ožujku prihvatila ponudu samoborskog DIV-a o kupnji Brodograđevne industrije Split, odbila ponude Danka Končara za kupnjom brodogradilišta u Trogiru i Kraljevici, te odlučila da brodogradilište Kraljevica ide u stečaj. Kasnije je ipak odlučila trogirsko brodogradilište prodati Končarevoj tvrtki Kermas energija. Pulski Uljanik išao je u privatizaciju po modelu organiziranog radničkog dioničarstva i dokapitalizacijom, dok je za riječki 3. maj pronađeno rješenje po kojem ga treba kupiti Uljanik nakon što provede privatizaciju. Početkom travnja Zlatko Komadina je zbog narušenog zdravlja podnio ostavku na dužnost ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, a na tom mjestu naslijedio ga je Siniša Hajdaš Dončić. U lipnju je pak ostavku podnijela ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy, nakon afere s e-mailom u kojem je od predsjednika Uprave HŽ Holdinga tražila zaštitu supruge stranačkog kolege, te je novim ministrom postao Mihael Zmajlović.
U studenom je otišao i prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, koji je podnio ostavku nakon što ga je sud u mađarskom Kapošvaru pravomoćno osudio na godinu dana i deset mjeseci zatvora zbog prometne nesreće u kojoj su poginule dvije osobe. Na mjesto ministra gospodarstva došao je dotadašnji ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak, a na njegovo mjesto Anka Mrak Taritaš. Od 1. svibnja struja za kućanstva poskupjela je za prosječno 20 posto, a plin za prosječno 22 posto. Struja za poduzetnike poskupjela je od 9,5 do 12 posto, plin za dio industrije ostao je na istoj cijeni, te je za 6,75 posto smanjena cijena plina za škole, bolnice i dio industrije. Kasnije je novim Zakonom o energiji Vlada određivanje cijene grijanja prebacila na regulatora HERA-u, tako da je krajem godine grijanje u šest gradova poskupjelo između 19 i 38,5 posto.
Od 1. svibnja na snagu je stupila Vladina uredba koja poslodavcima onemogućuje isplatu plaća bez plaćenih doprinosa, a zbog financijske situacije Vlada je u svibnju raskinula i ugovor o gradnji Pelješkog mosta, uz priznavanje stvarnih troškova izvođačima radova, ali bez prava na naknadu izgubljene dobiti. Izmijenjen je i Opći porezni zakon kojim je omogućena objava popisa poreznih dužnika. Na popisu su bile fizičke osobe s ukupnim iznosom duga većim od 100.000 kuna, pravne osobe s dugom većim od 300.000 kuna te ostali porezni obveznici kojima iznos duga premašuje 15.000 kuna. Ministarstvo financija kroz Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi pokušalo je naći rješenje za problem visoke nelikvidnosti, koja je krajem godine dosegla iznos od oko 44 milijarde kuna. Krajem studenog ministar financija Slavko Linić predstavio je prijedlog poreza na nekretnine, po kojem bi se od 1. travnja iduće godine na sve nekretnine trebao plaćati porez po stopi od 1,5 posto na poreznu osnovicu od 70 posto fiskalne vrijednosti nekretnine umanjen za propisane olakšice. Najveće su olakšice za trajno stanovanje - između 88 i 95 posto, a nema olakšica za nekretnine koje se ne koriste.
Krajem godine usvojen je Vladin prijedlog Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, kojim se od početka iduće godine uvode fiskalne blagajne, predstavljene kao pouzdan mehanizam za borbu protiv sive ekonomije jer bi trebale osigurati da Porezna uprava doista evidentira svaki ostvareni promet naplaćen u gotovini. Vlada je tijekom ljeta potpisala novi kolektivni ugovor sa sindikatima državnih službi, kojim su srezana materijalna plaća poput božićnice i regresa, a zauzvrat su očuvane plaće i radna mjesta.
Sa sindikatima javnih službi im to nije uspjelo jer četiri sindikata (osnovne škole, srednje škole, znanost i obrazovanje, te medicinske sestre) nisu pristala na izmjene Temeljnog kolektivnog ugovora, a uslijed natezanja oko nužnosti proračunskih ušteda na rashodima za zaposlene i isplate zajamčenih prava, učitelji i nastavnici ostali su bez dodataka na plaću od 3, 5, 7 i 9 posto. Vlada je u 2012. održala 68 sjednica na kojima su bile 1382 točke dnevnog reda, usvojila je 3005 akata, od toga je 255 zakonskih prijedloga koji su upućeni u saborsku proceduru, a među njima 45 kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s onim Europske unije. Vlada je, uz ostalo, donijela 190 uredbi, 684 odluke, 675 zaključka i 1100 rješenja te odgovorila na 93 pitanja saborskih zastupnika, a ukupno su sjednice trajale 79 sati i 35 minuta.
