Čelnici EU-a na svom summitu u studenome nisu postigli dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru (MFF), ključnom dokumentu kojim se definira na koje će se prioritete trošiti europski novac i utvrđuju najviši iznosi za sve proračunske stavke. "Summit u studenom nije završio neuspješno. Tada nije bilo dogovora, ali su približena stajališta tako da sada možemo reći da je dogovor moguć, nadam se u veljači. Radimo na usuglašavanju stajališta na temelju moga zadnjeg prijedloga", rekao je Van Rompuy na konferenciji za novinare u Dublinu, gdje se sastao s irskim premijerom Endom Kennyem u povodu preuzimanja rotirajućeg predsjedništva EU-a, koje je 1. siječnja preuzela Irska.
Van Rompuy je na kraju summitu u studenom predložio sedmogodišnji proračun u iznosu od 972 milijarde eura, što je za 75 miljarde manje od iznosa koji je predložila Europska komisija. Van Rompuy je istaknuo da je Irska, zemlja koja je spašena od bankrota, zahvaljući financijskoj pomoći EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda, primjer kako se treba rješavati ekonomska i financijska kriza. "Bolnim, ali neizbježnim naporima uspjeli ste postići sve svoje ciljeve i, što je još važnije, ponovno stvarate potencijal za rast i radna mjesta. Vi ste dobar primjer kako se nositi s ekonomskom krizom", rekao je Van Rompuy.
Irska je najavila da će ove godine izići iz programa pomoći EU-a i Međunarodnog fonda, kao prva od zemalja koja su se bile prisiljene zatražiti financijsku pomoć. Irska je prije dvije godine morala spašavati banke, koje su se zaigrale i izgubile goleme svote zbog pogrešnih spekulacija. To je značilo golemi porast javnog duga, proračunski deficit 2010. godine dosegnuo je 32 posto BDP-a, nezaposlenost je dosegnula stopu od 15 posto.Program štednje i sanacije gospodarstva dogovoren s eurozonom i MMF-om kao uvjet za pomoć počeo je davati rezultate i posljednjih mjeseci protekle godine zabilježen je blagi rast.
Međutim, izlazak iz programa pomoći mogao bi doći u pitanje ako se Dubline ne postigne dogovor s Europskom središnjom bankom o smanjenju dužničkog tereta. Dužnosnici irske vlade ističu da ni u jednom trenutku ne poriču svoju odgovornost za krizu u bankarskom sektoru, koji je investirao goleme iznose u nekretnine, čije su cijene bile prenapuhane. Međutim, ističu da su se odlučili na spašavanje privatnih banaka novcem svojih poreznih obveznika, kako se kriza ne bi proširala na ostale banke u ostalim zemljama članicama EU-.a, koje su posuđivale irskim bankama. Stoga očekuju solidarnost europskih partnera. Irske banke su nagomilale 64 milijarde eura dugova a irska vlada se nada da će postići dogovor do 31. ožujka kada na naplatu stiže iznos o 3,1 milijarde eura.
Čelnici EU-a započeli su postupak uspostave bankovne unije, koja bi prekinula začarani krug između državnih proračuna i banaka. Prema planovima, izravna dokapitalizacija banaka bila bi moguća iz protukriznog fonda Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM) nakon što se uspostavi jedinstveni nadzorni mehanizam u bankarskom sektoru i uspostavi zajednički sustav za sanaciju banaka u poteškoćama. Međutim, oko toga postoje nesuglasice među zemljama članicama. Njemačka inzistira na tome da se iz ESM-a ne bi mogli financirati dugovi koji su nastali prije uspostave jedinstvenog nadzornog mehanizma.
Za vrijeme irskog predsjedništva jedna od tema koja će privlačiti veliku pozornost jesu najave Velike Britanije da će tražiti povrat nekih ovlasti s europske na nacionalnu razinu. Premijer David Cameron trebao bi u sljedećih nekoliko tjedana obznaniti kako vidi položaj svoje zemlje u Europskoj uniji. Za ispunjavanje britanskih zahtjeva za reorganizacijom Unije trebalo bi navjerojatnije mijenjati postojeće ugovore. Van Rompuy smatra da ne vidi mogućnost da se zbog jedne zemlje mijenja ugovor. Dodao je da bilo kakve promjene ugovora mogle doći u obzir tek nakon izbora za Europski parlament u proljeće sljedeće godine.
