"Mislim da je u Hrvatskoj politički sustav vrlo stabilan i da je Ustav dobro odmjerio odnose i suradnju među državnim tijelima", rekao je Leko nakon sjednice saborskog Predsjedništva. Novinari su za komentar rezultata anketa u javnosti, koje su objavljene u medijima i po kojima polovica ispitanika nema ništa protiv davanju većih ovlasti Predsjedniku Republike, pitali i druge članove saborskog Predsjedništva. Potpredsjednik Sabora Tomislav Čuljak (HDZ) rekao je kako u njegovoj stranci nisu razmatrali mogućnosti povećanja ili smanjenja predsjedničkih ovlasti, s obzirom da u Hrvatskoj trenutno ima puno važnijih stvari od ovlasti Predsjednika Republike.
"Držimo da danas uopće nije vrijeme raspravljati o takvim idejama i da ima puno važnijih stvari u Hrvatskoj koje treba riješiti, od problema koje doživljavaju svi naši građani, od problema u gospodarstvu i urušavanja cijelog sustava pa i do problema u sigurnosnom sustavu", istaknuo je Čuljak. "Držim da se treba baviti važnijim stvarima nego što su ovlasti predsjednika i ovlasti Vlade", dodao je. Predsjednik Kluba zastupnika HDSSB-a Dinko Burić rekao je da, što se tiče aktualnog hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, njegove ovlasti ne samo da ne bi trebalo povećavati, nego ih svesti samo na protokolarni dio. "Predsjednika Republike treba birati Hrvatski sabor, jer bismo na taj način dobili najmanje dvije koristi za građane - izbjegli bi se nepotrebni troškovi, a smanjila bi se i šteta koju radi protiv interesa Hrvatske, kao što to radi aktualni predsjednik", ocijenio je. Zauzeo se da Predsjednik ima samo protokolarnu funkciju, kao što to imaju neki šefovi država u Europi.
"Ako se predsjednik Josipović boji da bi mogao postati fikus, onda ja mogu reći da poslije svih poteza koje je vukao u svom mandatu, onda je i bolje da ostane samo fikus. Čak ga i ne treba previše zalijevati", rekao je Burić. Naglasio je kako je slična situacija bila i s Josipovićevim prethodnikom Stjepanom Mesićem, te da je Hrvatska imala samo jednog pravog predsjednika države u pravo vrijeme - Franju Tuđmana. Na novinarsku opasku nije li Tuđman imao prevelike ovlasti, Burić je odgovorio kako HDSSB nije za takve predsjedničke ovlasti, već za Hrvatsku kao parlamentarnu demokraciju. "Hrvatski sabor treba imenovati predsjednika i na taj način će biti više koristi i za demokraciju i za cijelu Hrvatsku", naglasio je. Za jačanje parlamentarne demokracije zauzeo se i predsjednik Kluba SDSS-a Milorad Pupovac, ističući da Hrvatskoj nedostaje jaka uloga parlamenta. "To je krizno mjesto u našem političkom sustavu, a ne manjak ili višak ovlasti Predsjednika Republike", naglasio je Pupovac, koji hrvatskog predsjednika zamišlja kao osobu sa snažnim moralnim utjecajem u društvu i autoritetom koji proizlazi iz te moralne funkcije.
"Mislim da bismo svi zajedno trebali razmisliti o tome, kao što smo mi danas na Predsjedništvu Sabora razgovarali, kako pojačati ulogu parlamenta u društvu. To je ono što nedostaje, o tome će ovisiti snaga naše demokracije i stabilnost našeg sustava", naglasio je. Upitan bi li smanjenjem uloge parlamenta smatrao davanje mogućnosti predsjedniku države da parlamentu vraća zakone na doradu, odgovorio je kako Hrvatska još nije pronašla najbolji radni odnos između Vlade i parlamenta, te da bi svaki dodatni utjecaj izvršne vlasti na zakonodavnu još više mogao ugroziti ulogu Sabora. "Ako bismo još dobili i to da Predsjednik Republike može utjecati na odluke Sabora i da može imati ovlasti da može vraćati Saboru ono što on donese, onda bismo imali još dodatno srozavanje uloge parlamenta u našem društvu", rekao je Pupovac.
Novinari su ga pitali i bi li ugled Sabora bio veći da se i parlament odgovornije postavi, pa i na način da počne zasjedati odmah nakon ustavne stanke, odnosno 15. siječnja, a ne tjedan dana kasnije, za kada je i zakazana nova sjednica. Pupovac je odgovorio kako je saborsko Predsjedništvo razgovaralo o tome, te podržalo predsjednika Sabora Josipa Leku u nakani da Sabor češće zasjeda i to od ponedjeljka do petka. "To je sasvim sigurno naša obveza, ta obveza će povući sa sobom i određene bolje pretpostavke za rad zastupnika", kazao je, ističući da je na zastupnicima da promijene te stvari, "čak i onda kada to možda Vladi ne odgovara, čak i onda kada Vlada možda nije sasvim spremna". "Mi parlamentarizam moramo čuvati, zbog naše demokracije, ali istovremeno i zbog činjenice da ukoliko parlamentarizam srozamo na najniže grane, a i Europski parlament također ima svoje slabosti, onda se doista nalazimo u situaciji da će nekolicina ljudi odlučivati o cijeloj naciji, a da će predstavnička tijela biti zaobiđena. To moramo početi mijenjati", poručio je Pupovac.
Za predsjednika Kluba HSU-a Silvana Hrelju su predsjedničke ovlasti, i treba li ih mijenjati, vječno pitanje ravnoteže koje stalno treba preispitivati. "Međutim, volio bih kad bi u hrvatskom društvu to preispitivanje bilo predloženo od strane političkih autoriteta, odnosno stručnjaka, ili da postoji određena politička inicijativa ili da se stvori određena kritična masa u političkim strankama koja bi inicirala takvu jednu javnu raspravu. U tom slučaju bih bio voljan sudjelovati u takvim javnim raspravama, a ne bih to činio na temelju anketa ili ispitivanja javnog mijenja putem agencija", rekao je Hrelja. Ne bi ga, kazao je, smetalo da predsjednik države dobije ovlast da neki zakon, za kojeg smatra da je neustavan ili protivan nacionalnim interesima, vrati na novo odlučivanje. "Mislim da korektiva nikad dosta, jer se isprepliću razni interesi u politici i u funkciji zaštite interesa građana", rekao je Hrelja.
