Freedom House je objavio u srijedu da je 2012. godine u svijetu bilo 90 potpuno slobodnih država, među kojima je i Hrvatska, što je 46 posto od ukupno 195 zemalja obuhvaćenih godišnjim izvješćem ove nevladine organizacije sa sjedištem u Washingtonu koja promovira demokraciju i ljudska prava. 58 zemalja je prema tom izvješću djelomično slobodnih dok ih je 47 neslobodnih. Iako se u izvješću Freedom Housea za 2012. nalaze tri slobodne države više u odnosu na 2011. godinu, 27 zemalja je pokazalo znatan pad, dok je 16 pokazalo velike pomake. Ovo je sedma godina zaredom da je demokracija u padu širom svijeta.
Osim toga, podaci u izvješću pokazali su pojačanu kampanju progona u zemljama kojima su na čelu diktatori, a mete su organizacije civilnog društava i neovisni mediji. Freedom House je u svom izvješću o političkim pravima i slobodama "Sloboda u svijetu 2013." ("Freedom in the World 2013") svrstala zemlje u regiji među djelomično slobodne i slobodne zemlje. Tako su Hrvatska, Slovenija, Crna Gora i Srbija slobodne države, a Bosna i Hercegovina, Kosovo i Makedonija djelomično slobodne. Države se ocjenjuju ocjenama od 1 do 7, s tim da jedinica označava najviši stupanj slobode, a sedam predstavlja najniži. Hrvatska ima ocjenu jedan za politička prava i dva za građanske slobode, Slovenija ima ukupnu ocjenu jedan, Crna Gora tri za politička prava, a dva za građanske slobode, Srbija ima ocjenu dva i za politička prava i za građanske slobode, dok su BiH i Makedonija ocjenjene u oba područja s trojkom, a Kosovo je dobilo ocjenu pet za politička prava i četiri za građanske slobode.
Freedom House navodi da je demokracija diljem svijeta bila je u padu 2012. i to sedmu godinu zaredom, a zbog arapskog proljeća autokratski čelnici su pojačali represiju. Među državama svrstanim među djelomično slobodne su i Albanija, Armenija, Burundi, Ekvador, Nepal, Paragvaj i Nigerija. U slobodne države su svrstane SAD, europske zemlje, ali i Bocvana, Gana, Mongolija, Trinidad i Tobago. Na popisu neslobodnih država su Afganistan, Azerbajdžan, Bjelorusija, Irak, Iran, Kazahstan, Rusija, Turkmenistan, Tadžikistan i Uzbekistan. Prema ocjeni Freedom Housea, povratak Vladimira Putina na dužnost ruskog predsjednika ojačao je represiju na euroazijskom području gdje se nalaze i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza. U 12 država te regije na vlasti su autokrati. Na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi su reforme nakon "arapskog proljeća" donijele pomake, ali i dalje ima vjerskog nasilja, građanskih sukoba, te represije autokratskih režima. Među zemljama koje su ostvarile najveće pomake je Libija, a veliki napredak ostvarila je Burma i niz afričkih zemalja.
Padovi su zabilježeni u Kazahstanu, Keniji, Maliju, Nigeriji, Rusiji, Turskoj i Ukrajini. Sirija je pretrpjela najgore učinke "arapskog proljeća", a ljudske i političke slobode u padu su i u Bahreinu, Iraku, Jordanu, Kuvajtu, Libanonu, Omanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Arch Paddington, potpredsjednik Freedom Housa, istaknuo je da je sofisticiranost oznaka suvremenih autoritarnih režima. "Postaju brzi u prilagođavanju, naučili su kršiti zakonske okvire i koriste se suvremenim tehnološkim metodama propagande", kazao je Paddington. Freedom House je pozvao SAD i druge svjetske demokracije da budu vođe u borbi za slobodu. Međutim, istodobno kritizira američku administraciju i republikance zbog toga što nisu dovoljno odlučni u preuzimanju uloge globalnih čelnika.
