Ministar pravosuđa Orsat Miljenić kazao je kako se zakonskim izmjenama mijenja, odnosno sužava definicija određenja prekršaja, na način da se traži veći stupanj povrjeđivanja ili ugrožavanja zaštićenog dobra koji odobrava prekršajno sankcioniranje. Istaknuo je kako hrvatski zakoni u svojim tekstovima imaju čak oko 700 prekršajnih odredbi, pa se predloženom izmjenom želi utjecati na predlagatelje propisa da ne propisuju prekršajno kažnjivim ona ponašanja koja to ne zavrjeđuju.
Predlaže se uvođenje instituta beznačajnog prekršaja, kojim se daje mogućnost sudu i ovlaštenom tužitelju da pojedina ponašanja ne smatraju prekršajem, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen. Zakonske izmjene uvode i načelo oportuniteta koje omogućava ovlaštenom tužitelju da ne pokrene prekršajni postupak ako njegovo pokretanje nije svrhovito, ili da iz istog razloga ne nastavi s pokrenutim postupkom.
Okrivljenike se stimulira na dobrovoljno plaćanje novčane kazne za prekršaj, pri čemu bi imali popust ako novčanu kaznu plate u roku od nekoliko dana - ako u određenom roku uplati dvije trećine novčane kazne smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena. Ako osuđenik dobrovoljno ne plati kaznu ona će se naplatiti prisilno, a ako ne uspije ni takva naplata zamijenit će se radom za opće dobro, samo iznimno kaznom zatvora.
Ministar Miljenić veliki značaj dao je i predloženoj odredbi kojom se po prvi put propisuje dužnost ovlaštenih tužitelja da prije podnošenja optužnog prijedloga pozovu počinitelja te utvrde točnu adresu njegova prebivališta ili boravišta i uruče mu pisanu obavijest. Naglasio je kako se prečesto događa da ovlašteni tužitelji, poput raznih inspekcija, samo pošalju poziv okrivljeniku i više ne znaju što se s predmetom događa, što produljuje prekršajni postupak i rezultira zastarama.
Ovlašteni tužitelj bio bi dužan upozoriti okrivljenika o njegovim pravima i obvezama. U Prekršajni zakon uvodi se i obveza određivanja paušalne svote prekršajnog postupka i za drugostupanjsko odlučivanje u slučaju pravomoćne osuđujuće presude, kojom se želi demotivirati okrivljenike na podnošenje neosnovanih žalbi protiv prvostupanjskih presuda. "Onaj tko uspije neće plaćati, ali onaj koji je bezuspješno angažirao cijeli sudski aparat, hoće", istaknuo je Miljenić.
Zakonskim izmjenama isključuje se mogućnost podnošenja žalbe protiv presude prekršajnog suda kada je taj sud po podnesenom prigovoru odlučivao zbog prekršajno-pravne sankcije, troškova postupka i oduzimanju imovinske koristi, a čime se, rekao je Miljenić, izbjegava trećestupanjsko odlučivanje. Uvodi se i odredba koja isključuje mogućnost podnošenja žalbe protiv presude prvostupanjskog suda kojom je izrečena samo novčana kazna do 2000 kuna pod uvjetom da je okrivljenik bio ispitan u provedenom postupku.
Vanjski član Odbora i bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković upozorio je da je pravo žalbe zajamčeno Ustavom i pozvao da se još jednom razmotri predloženo ograničenje tog prava.
Andrej Plenković (HDZ) resorno je ministarstvo pozvao da, zbog eventualnih diplomatskih sporova, razmotri predloženo uvođenje zakonske novine koja bi omogućila primjenu prekršajnog prava (sankcioniranje stranih brodova za prekršaje) i na prostoru Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) koji nije dio državnog teritorija Hrvatske, a što do sada nije bio slučaj. "Ja bih možda bio mudar i malo pričekao. Razmislite", poručio je Miljeniću, koji je rekao kako će Vlada razmotriti opravdanost te odredbe do drugog čitanja zakona.
