Članovi Odbora raspravljali su o nacrtu rezolucije o Sveobuhvatnom izvješću o monitoringu, o stanju pripremljenosti Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, koji je sastavio izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku, češki socijaldemokrat Libor Rouček. Većina zastupnika koji su sudjelovali u raspravi osvrnuli su na probleme s ratifikacijom Ugovora o pristupanju RH u EU u Sloveniji, upozoravajući da bilateralna pitanja ne smiju ometati proces proširenja. Od slovenskih zastupnika u raspravi je sudjelovao Jelko Kacin koji je ponovio poznata slovenska stajališta da Hrvatska ne ispunjava preduvjete dok ne povuče punomoć za tužbe protiv Ljubljanske banke.
"Dodatni pritisci neće pomoći, zemlje članice su suverene i ja ne vidim koji bi član slovenskog parlamenta glasovao za ratifikaciju ako se ti preduvjeti ne ispune. Nije vrijeme za emotivni, nego za racionalni pristup. Hrvatska treba povući te punomoći i ako to napravi nadam se da će se ratifikacija dovršiti na vrijeme na dobrobit svih", rekao je Kacin, ističući da su odnosi s Hrvatskom strateško pitanje i da ne ovise o tome tko je na vlasti niti o tome je li riječ o tehničkoj ili privremenoj vladi. Kacin je istaknuo da pitanje Ljubljanske banke nije bilateralno, nego multilateralno, ponovivši da samo jedna vlada može spriječiti ulazak Hrvatske 1. srpnja te da je to hrvatska vlada. Kacinu je repliciralo više zastupnika.
Njemački demokršćanin, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Elmar Brok, naročito je upozorio na zloporabu prava veta. "Shvaćam da obje strane trebaju naći rješenje, ali to ne znači da država članica koja ima pravo veta može reći da ona druga mora učiniti ono što mi hoćemo. Treba doći do dogovora na ravnopravnoj osnovi, a ne da država članica koristi pravo veta da bi onoga drugog svukla do gola", rekao je Brok. Izvjestitelj Rouček je istaknuo da "nitko ne razmišlja o planu B" i da treba raditi pozitivno kako bi se ostvario ulazak Hrvatske 1. srpnja, kako je i predviđeno. "Mislim da je uistinu tragično da se Slovenija kao prijateljska, susjedna zemlja nađe u poziciji da bude zadnja koja će ratificirati ugovor.
Zemlje bivše Jugoslavije trebaju biti predvodnici daljnjeg proširenja. Jasno mi je da postoji niz neriješenih pitanja, bilateralnih i multilateralnih, ali pokušajmo gledati stvari na pozitivan način. Od vitalnog je interesa za Sloveniju da Hrvatska bude članica EU-a. Dođe li do blokade, tu nitko neće biti pobjednik, ni Slovenija, ni Hrvatska ni Europska unija", rekao je Rouček. Rouček je podsjetio i na slovenski spor s Italijom u vrijeme kada je ona pregovarala o ulasku u Europsku uniju. "Nemojte zaboraviti spor između Slovenije i Italije. Da se Italija tada ponašala nekonstruktivno danas možda ne bismo razgovarali o Hrvatskoj, nego o Sloveniji", rekao je Rouček.
Zastupnik bavarske Kršćansko-socijalne unije (CSU) Bernd Posselt rekao je da 1. srpnja 2013. godine nije izmišljen datum, nego obveza koju su potpisale sve države članice. "Obraćam se slovenskim kolegama, moramo paziti da proces pristupanja ne postane žrtvom nacionalnih kampanja. U Sloveniji je kriza vlade, a ja bih izrazio nadu da Slovenija neće zbog toga zakočiti proces", rekao je u raspravi Posselt. Posselt je kasnije u izjavi novinarima rekao da će Slovenija imati ozbiljnih problema kao blokira Hrvatsku. "Želim biti jasan, ako Slovenija postane prepreka za pravodoban ulazak Hrvatske, to će nas jako naljutiti. Bio sam parlamentarni izvjestitelj za Sloveniju, pomagao joj u pravladavanju blokade Italije i ako ona sada blokira Hrvatsku zbog predizborne kampanje imat će ozbiljnih problema.
Ne želimo prihvatiti da zemlja članica zbog unutarnjih problema blokira važno europsko pitanje, kao što je ulazak Hrvatske", rekao je Posselt. Britanski konzervativac Charles Tanock, koji je parlamentarni zastupnik za Crnu Goru, izrazio je zabrinutost zbog neriješenog graničnog pitanja između Hrvatske i Crne Gore. Više zastupnika je upozorilo da Hrvatska kada uđe u EU ne bi smjela koristiti svoje članstvo za nametanje svojih pogleda u rješavanju otvorenih pitanja. U raspravi je sudjelovao i hrvatski promatrač u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP), koji je rekao da će Hrvatska podupirati svoje susjede na njihovu putu prema EU-u. "Spremni smo podržati naše susjede na njihovu putu prema EU-u. Nećemo zloupotrebljavati bilateralna pitanja kako bi blokirali pristupanje naših susjeda i to je naša vlada jasno rekla", rekao je Picula.
On je u raspravi istaknuo da je Hrvatska prva zemlja koja je pregovarala po strožim kriterijima nego što je to ranije bio slučaj i da je ona prva zemlja koja je ulazi u EU, a koja snosi teške posljedice ratova u bivšoj Jugoslaviji. "Hrvatska je sada u završnoj fazi pristupanja, što je pothvat ne samo vlade nego cijelog društva. Ona se preobrazila na dobar način na dobrobiti svojih građana", rekao je Picula, ističući da će Hrvatska sve svoje obveze obaviti na vrijeme. Protiv članstva Hrvatske u Europskoj uniji izjasnio se član Komunističke partije Grčke Charalampos Angourakis, kazavši da to nije u interesu hrvatskih radnika. Replicirao mu je Posselt, rekavši da on štiti hrvatske radnike od njih samih, jer su oni na referendumu glasovali za pristupanje Uniji.
Jedini koji je izrazio sumnju da će Hrvatska ući 1. srpnja ove godine bio je Gyorgy Schopflin, zastupnik iz mađarske vladajuće stranke Fidesz. "Nisam optimističan kada je u pitanju datum 1. srpnja 2013. Nadam se da nisam u pravu, ali smatram da moramo biti spremni i za takvu mogućnost", rekao je Schopflin. Na Roučekovo izvješće zastupnici mogu podnijeti amandmane u sljedeća dva dana, do 24. siječnja. Nakon toga slijedi rasprava u drugom čitanju na Odboru za vanjsku politiku 7. veljače u Strasbourgu, a u ožujku ili u travnju očekuje se rasprava i glasovanje na plenarnoj sjednici.
