"Uvodimo novi porez na porez, što nije uobičajeno, i na mala vrata povećavamo stopu PDV-a na nove i rabljene automobile", ustvrdio je Šuker, na što mu je pomoćnik ministra financija Branko Šegon objasnio da je riječ o uobičajenoj praksi u mnogim europskim zemljama. Šegon je odbio amandman Hrvatske gospodarske komore, koja je predlagala da se zakonom jasno propiše izuzimanje pogrebnih vozila iz novog poreza. Kazao je kako je taj izuzetak već u zakonu i kako je jasan, budući da je riječ o oporezivanju vozila namijenjenih prijevozu osoba, dok pogrebna vozila imaju gospodarsku namjenu.
Većina u Odboru podržala je i prijedlog izmjena Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, kojim je predviđeno smanjivanje poticaja s 15 na 10 posto. Iako je suglasna da je proračunske uštede moguće ostvariti samo smanjivanjem nekih pozicija, Martina Dalić (HDZ) upozorila je da je potrebno otvoriti raspravu o budućnosti stambene štednje. "Nesrazmjer između stambenih kredita u bankama i stambenim štedionicama mogao bi se protumačiti kao neuspjeh projekta stambenih štedionica, no treba imati na umu da su stambene štedionice imale kredite u kunama uz fiksnu kamatnu stopu.
Mnogi bi se mijenjali za takve kredite", rekla je Dalić. Vanjski član Odbora i predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček ustvrdio je, pak, da državna poticajna sredstva imaju pozitivan učinak na proračun, i to s faktorom 2,6, što znači da se državi na svaku kunu uloženu u poticanje stambene štednje vraća 2,6 kuna. Kazao je i da će se učinci smanjenja poticaja na proračunu osjetiti tek 2015., a da bi se pozitivni učinci od povećanja osjetili već ove godine.
Bohaček je izvijestio da je HUB s Ministarstvom financija dogovorio da će provesti zajedničku analizu, kako bi se pokazalo treba li stambene štedionice razvijati ili gasiti u etapama. Predsjednik Odbora Srđan Gjurković (HNS) najavio je tematsku sjednicu Odbora o stambenoj štednji.
