Zakon se predlaže dopuniti jednom odredbom koja glasi: "Kada se javna cesta razvrstana u autocestu, odnosno državnu cestu, razvrstava u drugu skupinu na način da autocesta prelazi u državnu cestu i obrnuto, a započelo se s izgradnjom pojedine dionice, započete radove će završiti pravna osoba koja je do trenutka razvrstavanja u drugu skupinu upravljala istom cestom sukladno tehničkim karakteristikama ceste u koju se javna cesta razvrstava".
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić nedavno je istaknuo kako će se zakonskim dopunama pokušati raščistiti kaos koji je Vlada zatekla u Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama u vezi ugovorenih radova za koje nisu osigurana sredstva ili izostaju lokacijske dozvole i uvjeti gradnje, te osigurati nastavak započetih poslova građevinskog sektora niskogradnje. Primjenu zakonskih dopuna, čije donošenje Vlada predlaže po hitnom postupku, ministar je obrazložio na primjeru "Podravskog ipsilona", na kojemu bi se nastavila izgradnja prvih dionica, ali ne kao autoceste, nego kao brze ceste, pri čemu bi radove dovršio HAC.
Podsjetio je da je izgradnja "Podravskog ipsilona" podijeljena u četiri faze koje su već ugovorene s izvođačima, iako za tri faze uopće nisu ishođene lokacijske dozvole niti uvjeti gradnje, a nije završen ni otkup zemljišta. Prve dionice prema Bjelovaru i Koprivnici, najavio je, završit će se u ugovorenim rokovima, za što su osigurana sredstva i pribavljena dokumentacija. U Vladi ističu kako je trenutno 12 ugovorenih projekata vrijednih 4,2 milijarde kuna, a zbog zastoja u realizaciji izgubljeno je 1,1 milijardi kuna. Ti su projekti, naglašavaju, sada "odmrznuti" i kreću u realizaciju čim se steknu meteorološki uvjeti.
Osim "Podravskog ipsilona" riječ je o dovršenju vijadukta i dionice između Ravče i Ploča, tunela Sv. Ilije, izgradnji mosta preko Drave na koridoru Vc, dionice Buševec - Lekenik na autocesti prema Sisku, te dovršenju pravca između Splita i Dugopolja, dionice Plano - Kaštel Stari i južne obilaznice oko Osijeka. Donošenje dopuna Zakona o cestama po hitnom postupku u Vladi pravdaju potrebom što skorijeg i nesmetanog nastavka te realizacije započetih investicijskih projekata, što će, tvrde, ujedno spriječiti i otkloniti moguće veće poremećaje u gospodarstvu.
