Smanjivanjem kazne na 50 posto ako se plati na licu mjesta ili na 75 posto ako se plati u roku određenom odlukom o kazni, građane se želi potaknuti da kazne plaćaju u što kraćem roku. U cilju bolje naplate novčanih kazni, od 1. siječnja iduće godine uvest će se i Registar izrečenih, a neuplaćenih novčanih kazni, a osobama koje se nađu u Registru uskratit će se izdavanje dokumenata poput vozačke ili prometne dozvole.
Predloženo je ukidanje tzv. relativne zastare prekršajnog progona i propisivanje jedinstvenog roka zastare od tri, umjesto dosadašnje četiri godine. Taj se rok zbog žalbe može produljiti na još godinu dana, ako je prije njegova isteka donesena nepravomoćna odluka o prekršaju. Uvodi se i načelo oportuniteta, koje daje mogućnost tužitelju da ne pokrene prekršajni postupak ako on nije svrhovit, odnosno ako je riječ o beznačajnom djelu, čime se želi rasteretiti sudove. Proširuje se mogućnost ublažavanja kazne kako bi se prilagodila ekonomskim mogućnostima pojedinca i društva, a umjesto prisilne naplate novčane kazne i zamjene kaznom zatvora, uvodi se mogućnost rada za opće dobro.
Sabor bi trebao razmotriti i prijedlog izmjena Zakona o zemljišnim knjigama, koje bi trebale ubrzati i pojeftiniti zemljišnoknjižne postupke te povećati pravnu sigurnost. Među ostalim se predlaže osnivanje Visokog zemljišnoknjižnog suda, na koji će se slijevati svi žalbeni postupci, što bi trebalo rezultirati jedinstvenom praksom i manjim brojem žalbenih predmeta.
Vlada procjenjuje da bi osnivanje tog suda broj žalbi sa sadašnjih oko 7.000 smanjilo na tri do četiri tisuće. Predloženi zakon trebao bi ubrzati proces upisivanja vlasništva u zemljišne knjige, za što su trenutno u prosjeku potrebna 34 dana, pri čemu praksa varira od jednog dana u Senju, Županji, Vinkovcima ili Pločama do 341 dana u Starom Gradu na Hvaru.
