Ministar pravosuđa Orsat Miljenić uvodno je kazao kako su zadnjih godina u tom području napravljeni veliki pomaci, ali da velike probleme u pitanju vlasništva i dalje čini neujednačena praksa od suda do suda, kako u rokovima rješavanja predmeta, tako i samim odlukama. Na nacionalnoj razini proces upisivanja vlasništva u zemljišne knjige prosječno traje 34 dana, pri čemu praksa varira od sudova gdje se to rješava u stotinu ili nekoliko stotina dana, do onih gdje je proces gotov u jednom danu.
"To stvara pravnu nesigurnost kod građana. Možda je feudalizacija teška riječ, ali nema jedinstvene sudske prakse i vrijeme je da uspostavimo nacionalni pravni režim", poručio je ministar te dodao kako je cilj dosegnuti prosjek od 7 dana za rješavanje predmeta. Predloženim izmjenama unaprjeđuje se jedinstveni sustav registra nekretnina kojim se objedinjavaju podatci iz zemljišnih knjiga i katastra, te uvodi elektroničko vođenje zemljišnih knjiga. Na taj se način, istaknuo je Miljenić, stvara okvir za budućnost, kada će građani svoj zemljišno-knjižni predmet moći pratiti na internetu te izvatke dobiti u mjestu boravišta.
U cilju skraćenja postupka povodom pravnih lijekova u Zakon se uvodi prigovor kao remisorno pravno sredstvo, te predlaže osnivanje Visokog zemljišno-knjižnog suda koji bi odlučivao o žalbama. Nikola Vuljanić (Hrvatski laburisti) rekao je kako predviđena digitalizacija zemljišnih knjiga i elektroničko vođenje postupaka neće samo po sebi riješiti problem, ako ne postoje oni koji na njima znaju i voljni su raditi. Pozdravio je najavljeno objedinjavanje gruntovnica i katastra, što je, istaknuo je, i preduvjet za kvalitetno poslovanje i funkcioniranje sustava, ali i za investicije koje toliko nedostaju Hrvatskoj "zbog nesređene pravne, pa i ove situacije".
Da će zakonske izmjene potaknuti investicije, "jer zbog krnjeg vlasničkog ambijenta u pojedinim prostorima investicijska klima ne može zaživjeti", očekuje i Mile Horvat (SDSS). Još više, ipak, očekuje u sređivanju stanja u vlasničkim odnosima nad nekretninama kojima su prije Domovinskog rata raspolagali izbjegli Srbi, a na koje se uknjižila država, s obzirom da su dokumenti koji dokazuju njihovo vlasništvo nestali ili su uništeni.
Draženko Pandek rekao je kako u SDP-u zakonske izmjene vide kao značajan korak ka uređivanju zemljišno-knjižnog stanja, te jačanju konkurentnosti Hrvatske i otklanjanju pravne nesigurnosti, a time i olakšanju prometa nekretnina i investicijama, kako društvenih tako i privatnih. Iako je u tom području učinjeno puno zadnjih godina, ocijenio je kako je stanje i dalje nezadovoljavajuće, te da se nužnom nameće nastavak reforme, čemu pridonosi i ovaj zakonski prijedlog.
Zakonske izmjene podržao je i HDZ, u ime kojega je Ana Lovrin rekla kako je riječ o daljnjem napretku u sređivanju i transparentnosti prometa vlasništva nekretninama. No, istaknula je kako ni kvalitetni propis neće dati rezultata ako sa njegovu provedbu nisu osigurani financijski i kadrovski resursi te čvrsta volja. Zoran Vinković rekao je kako zakon podupire i HDSSB, ali i upozorio da se, unatoč potpisanim ugovorima i podignutim kreditima, i dalje ne provodi državna geodetska izmjera.
