"Ovaj zakon ima jednu lošu stranu jer će, po njegovu prijedlogu, upravo agencije za upravljanje državnom imovinom provoditi postupak dodjele državnoga poljoprivrednog zemljišta", rekao je Sponza i dodao kako je dosadašnja praksa pokazala kako je "usko grlo" dodjele državnoga poljoprivrednog zemljišta bilo upravo ministarstvo, to jest državna razina.
Po njegovim riječima, jedinice lokalne samouprave to čine dva do tri puta brže nego mjerodavno ministarstvo te se zato IDS zauzima da se postupci pojednostave i ubrzaju kako bi poljoprivrednici što jednostavnije i brže došli do osnovnog sredstva za rad.
"Rješenje vidim u tome da se ovlasti prepuste jedinicama lokalne samouprave, koje će sve brže odraditi jer doista je nemoguće da neki iz agencija odlučuju o dodjeli poljoprivrednog zemljišta iako to zemljište iz svojeg ureda nisu niti vidjeli", rekao je Sponza i ocijenio da bi se takvim pristupom državna razina oslobodila tehničko-operativnih radnji i mogla bi se usmjeriti na, kako je rekao, "promišljanje o strateškim pravcima, poput izgradnje kvalitetne infrastrukture, kako bi se povećala proizvodnja i konkurentnost".
"Hrvatska, nažalost, nedovoljno kvalitetno iskorištava potencijal koji ima u državnome poljoprivrednom zemljištu", poručio je Giovanni Sponza i dodao da zemlju, kako je rekao, "treba dati onima koji od nje žive, a ne špekulantima", te da dodjelu državnoga poljoprivrednog zemljišta treba prepustiti općinama i gradovima. Saborski zastupnik IDS-a Valter Boljunčić novom zakonu najviše zamjera što je, kako je rekao, "pisan za velike poljoprivrednike", a njime bi se ponajprije trebali zaštititi mali i srednji poljoprivrednici.
"Novim zakonom treba limitirati količinu zemljišta koje se daje u zakup da ne bi neka tvrtka uzela sve zemljište koje se daje u zakup", zaključio je Boljunčić.
