"Bilo je teško, ali mislim da su i hrvatski i bugarski interesi obranjeni na najbolji mogući način, a naravno u skladu sa zahtjevima za smanjenje proračuna", rekao je Borisov na zajedničkoj konferenciji za novinare s Milanovićem, koji u utorak boravi u jednodnevnom radnom posjetu Bugarskoj. "Hrvatska je umjereno zadovoljna rezultatom pregovora i višegodišnjim financijskim okvirom, jer smo više dobili nego što smo imali", dodao je Milanović.
Hrvatska i Bugarska, najsiromašnija članica EU-a, pripadaju bloku "prijatelja kohezije", skupini europskih zemalja koje koje dobivaju više nego što uplaćuju u zajednički proračun. Ta skupina se nastoji izboriti da mjere štednje u proračunu EU-a ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanje razlika između bogatih i siromašnih regija u Uniji. Borisov je ocijenio da je Sofija više novaca dobila stoga što poštuje financijsku disciplinu i maastrichtske kriterije, ima najniži vanjskih dug u Europi, nizak proračunski deficit i smanjila je kamate po kreditima.
Dodao je kako su osnovni projekti Bugarske vezani uz prometne smjerove smjerove važne i za druge europske države, jer će kroz Bugarsku Azija biti spojena s drugim balkanskim zemljama. "I tu se razlikujemo od Hrvatske, jer je Hrvatska napravila više od 1000 kilometara autocesta vlastitim sredstvima i sad imaju problem vraćanja zajmova. Mi smo imali više sreće i koristi s kohezijskim fondovima, jer plaćamo samo 20 posto od cijene te infrastrukture, a ostalih 80 posto iz europskih fondova", rekao je bugarski premijer.
Milanović je istaknuo kako je na razini EU-a potrebno zagovarati fiskalnu odgovornost, pa i strogoću u trošenju novca, ali se istovremeno zalagati za očuvanje kohezijske politike koja je u interesu i siromašnijih i bogatijih, starih članica Unije. "Nadam se da će ubuduće pregovori o ovakvim pitanjima biti kraći i konkretniji, a ne ovako dugački", rekao je predsjednik hrvatske vlade. Potporu euroatlanskim integracijama susjedne Srbije, Makedonije, BiH i Crne Gore pružili su i premijer Bugarske koja je članica Unije od 2004. i predsjednik vlade Hrvatske koja bi u Uniju trebala ući 1. srpnja.
"Prema njima se odnosimo kao prema prijateljskim državama s vrlo jasnim uvjerenjem da što brže počnu pregovore za članstvo u EU. Tim bolje i za susjedne zemlje kao što su Hrvatska i Bugarska", rekao je Borisov. "Prema njima ćemo biti partneri, jer je to naš interes. Mi smo se na putu prema EU suočavali s određenim pritiscima, nosili smo se s njima, pristajali na kompromise. U onoj mjeri u kojoj ja o tome odlučujem i u kojoj se mene pita, državama koje su nam susjedne - Srbija, BiH, i Crna Gora takve vrste zahtjeva nećemo postavljati", naglasio je Milanović.
Po njegovim riječima, u hrvatskom je interesu da granica sa Srbijom i BiH "ne bude stroga", jer se radi o državama s kojima Hrvatska ima veliku trgovinsku razmjenu, vanjskotrgovinski suficit i želi da njihovi građani na hrvatsku obalu dolaze "cestama koje smo skupo platili". "To nije fraza, to je konkretni materijalni interes Hrvatske", istaknuo je Milanović.
Dvojica premijera zaključila su kako između Hrvatske i Bugarske nema problema i otvorenih pitanja koja bi spriječavala jačanje suradnje u turizmu i investicijama, a Borisov podsjetio da prijateljstvo i trgovinski odnosi sežu još u doba Dubrovačke Republike. Hrvatski premijer je istaknuo da je Bugarska bila treća članica EU-a koja je ratificirala hrvatski pristupni ugovor pristupni sporazum o ulasku u EU. "Zahvalni smo zbog toga. To su stvari koje se ne zaboravljaju", rekao je hrvatski premijer.
