"Takva je odredba u redu kada je u pitanju trgovačko društvo u kojem radi više arhitekata, ali nije mi jasno što će ona donijeti ovlaštenom arhitektu koji svoj posao obavlja kao fizička osoba. Znači li to da će se sada moći javiti na neke natječaje i konkurirati sam sebi s nekoliko ponuda", upitao je Branko Bačić (HDZ).
Pozdravio je brisanje odredbe po kojoj su nakon šestomjesečnog prekida rada ovlašteni arhitekti i inženjeri dobili pravo obavljanja djelatnosti, ocijenivši da bi takvo pravilo u nepovoljan položaj dovelo domaće arhitekte nakon ulaska Hrvatske u EU, od kada će te poslove pod jednakim uvjetima u Hrvatskoj moći obavljati i stranci. Raspravu o ovim prijedlozima Bačić je iskoristio i kako bi izrazio "čuđenje zbog činjenice da je Ministarstvo graditeljstva bilo benevolentno prema zakonu o strateškim investicijama".
"Kada bi bio usvojen u predloženom obliku, taj bi zakon značio rašomon u prostornoj dokumentaciji, dezavuirao bi sve što je pozitivno učinjeno na uspostavi reda u prostoru", ocijenio je Bačić, poručivši ministrici graditeljstva Anki Mrak Taritaš da je "trebala stati u obranu onoga što je i sama radila proteklih godina na uvođenju reda u prostornom planiranju". HDSSB-ovac Zoran Vinković upozorio je na visoku cijenu legalizacije bespravno izgrađenih objekata.
Kazao je kako je ta tema predmet stranačkih kampanja uoči lokalnih izbora te da jedinice lokalne samouprave smanjuju komunalni doprinos. Od Vlade je zatražio da zakonom smanji vodni doprinos, za koji, tvrdi, "nije dovoljna ni plaća potpredsjednika Sabora". Zlatko Komadina (SDP) smatra, međutim, da je "sramota što da nismo stavili i veće naknade za legalizaciju".
"Ne mogu shvatiti teze nekih ljudi da su morali bespravno graditi", kazao je Komadina, ističući kako je u Hrvatskoj daleko više neizgrađenih, nego izgrađenih građevinskih područja. Sjednica Hrvatskog sabora nastavljena je raspravom o Zakonu o parničnom postupku.
