Ministrica je kazala kako je u 2005. i 2006. godini 3,6 posto državnog teritorija bilo fizički izgrađeno objektima, šume i šumske zemljište činili su 47 posto površine, 11,2 posto činile su neobrađene poljoprivredne površine u državnom vlasništvu, u privatnom 31,8 posto, obrađenih je bilo 4,5 posto državnog poljoprivrednog zemljišta, dok su 1,6 posto činile vodne površine.
U ovom trenutku planiranih građevinskih područja za razvoj čini 6,74 posto teritorija RH (tamo se mogu razvijati naselja). Izgrađeno građevinsko područje čini 4,68 posto teritorija, a kada se to pretoči u broj stanovnika koji na tom području može živjeti, Mrak Taritaš naglašava kako Hrvatska ima građevinskog područja za 6,5 milijuna stanovnika.
Prema prostornim planovima, u Hrvatskoj je u ovom času 100 tisuća hektara zemljišta namijenjeno za gospodarske zone, no podaci govore kako glavnina tog zemljišta nije iskorištena za gospodarsku aktivnost. Hrvatska je teritorijalno podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb, 556 općina i gradova, a kada se govori o korištenju prostora u ovom trenutku ima 6755 naselja.
Prema popisu stanovništva, u Hrvatskoj živi 4,28 milijuna stanovnika, što pokazuje, istaknula je ministrica padu za više od 150 tisuća osoba zadnjih deset godina. Po gustoći naseljenosti u Hrvatskoj živi 75,71 stanovnik na četvorni kilometar, dok je prosječna gustoća u EU 115 stanovnika na četvorni kilometar.
"Hrvatska ima za trećinu manju gustoću nego što je u EU, što ne mora biti mana, nego komparativna prednost u odnosu na korištenje prostora", poručila je Mrak Taritaš. Zamjerila je kontinentalnim županijama da u svojim prostornim planovima ne predviđaju obnovljive izvore enegije, te upozorila da općine i gradovi u dobrom dijelu zadnjih deset godina nisu slika interesa ljudi koji tamo žive, nego investitora. O izvješću raspravljaju saborski klubovi.
