U izjavi za novinare u povodu medijski napisa o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakon o kreditnim institucijama, Linić je kazao da je jedna od prvih mjera u tom programu bila reguliranje obveza građana prema državi, što je riješeno zakonom o reprogramu obveza građana prema državi. Također, Ministarstvo financija na svom je portalu objavilo dokument po kojem se više ne dopušta nikome, ni jednoj banci, neovisno što su građani potpisali, pljenidbu cjelokupnog iznosa plaće, rekao je Linić te istaknuo da jedna trećina plaće ili mirovine uvijek mora ostati za život građana.
Time smo, dodao je, zaustavili građane, koji su potpisivali svašta, i banke koje su to zloupotrebljavale. Također, započeti su razgovori oko potrošačkih kredita i utvrđeno je da se više neće dozvoliti "enormne kamatne stope na stambene kredite pa je kompromis između Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija da ministar financija može ograničiti rast kamata, što znači da ćemo kontrolirati svakog tko misli na račun stambenih kredita zarađivati iznad nečega što nije normalno", istaknuo je ministar financija. Također, Vlada želi kontrolirati i kamate na potrošačke kredite, odnosno zaustaviti najskuplje kredite, a to su minusi po tekućim računima.
Sve to, rekao je Linić, treba prebacivati na potrošačke kredite, koji imaju barem 3 posto manju kamatu od kamata na minuse na tekućem računu i tako staviti pod kontrolu izdatke građana za financiranje i svima ograničiti neosnovanu zaradu na potrošnju građana. Pritom je istaknuo da ga iznenađuje "panika koju netko diže da je to dodatni udar na građane" te je rekao da to čine protivnici koje Vlade želi zaustaviti u prekomjernim zaradama.
"Mi želimo da tekući račun ne bude opterećen s više od jednom plaćom, a to znači da sve drugo mora biti ugovoreno ugovorima o kreditu, koji imaju manju kamatu. Banke žele daleko veći iznos, žele veću zaradu, veću kamatu. Banke pričaju da je to zadiranje u slobode tržišta, a očito bi moj posao bio da učim građane da se ne mogu zaduživati za tri mjesečne plaće, da to nikad više neće vratiti. Očito je da Vlada ima mjere i mi ćemo građanima pomoći u tom dijelu, ali pomoći ćemo im ograničenjem da im banke naplaćuju najveće kamate.
Prošle je godine već promijenjen Zakon o potrošačkim kreditima i stavili smo ograničenje od 12 posto, a sad vidimo da je i to previše i zato pokušavamo sve preusmjeriti na potrošače kredite, na koje kamate sigurno trebaju biti manje", rekao je Linić. Građanima je pak poručio da ih nitko neće natjerati da plate svoje minuse odjednom, već će u roku od godine dana minuse po tekućim računima trebati pretvoriti u potrošake kredite koje imaju niže kamatne stope od stope koja se naplaćuje za minus na računu.
Dakle to su mjere koje idu u korist građana, ali očito je da ima puno onih kojima te mjere smetaju i to je razlog zašto viču da je to udar na standard građana, koji bi plaćali manju kamatu, što je sigurno u korist njihovih budžeta, naglasio je. Uz napomenu da ne može ulaziti u detalje, jer su u tijeku tek prvi razgovori između Vlade, bankarskog sustava i HNB-a te da će o tome biti još putno rasprava, Linić je kazao i da zakonske izmjene predviđaju da kamate na stambene kredite neće rasti "onako kako to banke ugovaraju ili ocjenjuju", već će ih Vlada nastojati kontrolirati.
"Naravno da nećemo dozvoliti da idu iznad neke stope. U ovom trenutku to bi bilo 5 posto. Koliko će to biti sutra, ako Hrvatska bude imala niži negativni rejting, ako uspijemo osigurati bolje financiranje, sigurno da će biti i niža stopa i zato se nije išlo na zakonski definiranu stopu nego na pravo Vlade da svojim politikama definira tu kamatnu stopu, a koja treba biti u zaštiti građana, a ne u zaštiti kreditora", kazao je Linić.
Na novinarski upit što ako banke odluče "namiriti" dio prihoda od kamata naplatom naknada za troškove pretvaranja minusa u kredite, Linić je odgovorio "hvala vam na sugestiji, nećemo im to dozvoliti, nikakve naknade troškova kod pretvaranja minusa u potrošačke kredite". Kazao je i da Vlada ima suglasnost HNB-a za ove mjere. "Ovo je posao Vlade, suglasnost HNB-a imamo jer to i jesu naša prava, ali poslovno se bankarstvo očito zabrinulo jer vide da ćemo se itekako ozbiljno postaviti u zaštiti građane. Samo neka galame, ali Vlada nosi svoj teret odgovornosti i zato ga želimo imati, neće se moći više tek tako lako uzimati novac od građana", zaključio je ministar Linić.
