Očito je da svi smatraju da vladine projekcije gospodarskog rasta u ovoj godini od 1,8 posto nisu realne i da ih treba smanjiti, jer je evidentno da ćemo se moći osloniti samo na državne investicije, jer privatni sektor ocjenjuje da nije u mogućnosti značajno doprinijeti gospodarskom rastu. To je razlog da se procjena gospodarskog rasta u ovoj godini spusti s 1,8 na 0,7 posto, što znači i manje prihode, zbog čega treba smanjiti i neke rashode, izjavio je Linić u emisiji "U mreži prvog" Hrvatskog radija.
Rebalans će za oko 1,2 milijarde kuna smanjiti naše prihode, s obzirom da smanjujemo naše projekcije rasta, a s druge strane smanjit ćemo rashode da održimo deficit negdje u visini 3 posto BDP-a kako smo i planirali, kazao je. Rashodi će se, uz ostalo, smanjivati nižim plaćama zaposlenih u javnih i državnim službama, a Linić kaže da se ne radi o dodatnom smanjenju. I inače smo ocijenili da bi plaće trebale biti nešto niže u 2013. nego u 2012. godini. To je razlog zašto smo i krenuli s centralnim obračunom plaća, koji će uvesti više reda i veće kontrole i ocjenjujemo da ćemo tu uštediti.
Sa sindikatima smo se pak ranije dogovorili oko božićnica, regresa za odmor, troškova prijevoza, itd., ali sve to nije bilo dovoljno i zato je pripremljena odluka oko umanjenja koeficijenata zaposlenih za 3 posto, rekao je Linić najavivši da bi obračun sa smanjenim koeficijentima za plaće državnih i javnih službenika išao već s idućom plaćom. Linić vjeruje kako će sindikati biti protiv te odluke, da će je smatrati dodatnim udarom na zaposlenike, jer se plaće ne usklađuju sa životnim troškovima koji su rasli u prošloj godini, a plaće su već dvije-tri godine zamrznute.
Već smo se sporazumjeli o smanjenju pojedinih dodataka na plaće, tako da je ovo još jedna mjera koja ide na cijenu rada zaposlenih u javnom i državnom sektoru i sigurno neće biti dobro prihvaćena. No, to su i vrlo jasne poruke Vlade - koliko smo prezaduženi, gospodarstvo ne raste i ne uspijevamo pokrenuti privredu i u takvom trenutku ne možemo trošiti na dug. Naš se dug penje na 180 milijardi kuna, približavamo se udjelu od 60 posto BDP-a, i to je razlog da moramo shvatiti da nešto moramo i umanjiti - mirovine ne, ali plaće da, istaknuo je Linić.
Ističe i da smanjenje plaća nije stvar pregovora sa sindikatima, već odluka Vlade o kojoj se ne pregovara. Na upit da li će se plaće smanjiti svima, ili će se nekima povećati, na primjer prosvjetarima, ministar financija je kazao da je njima u srpnju prošle godine umanjen dio primanja koja nisu bila regulirana ni jednim ugovorom ili propisom. Ministarstvo rada će u tom dijelu korigirati samo plaće prosvjetara, a svima drugima će se smanjiti koeficijenti za 3 posto, zaključio je Linić.
