Predsjednik SDF-a Veljko Džakula objasnio je da je riječ o pravu koje jamči Ustav RH, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, a odbacio je tumačenje DIP-a da glasački listić nije službeni obrazac ili isprava. Novinarima je predočio DIP-ov dopis županijskim izbornim povjerenstvima uoči lokalnih izbora 2009., u kojem stoji da su izborna povjerenstva na čijem će se području koristiti dvojezični glasački listići dužna Narodnim novinama dostaviti nacrt takvog listića. "Mi smo čeprkajući saznali da se tada nije išlo na dvojezičnost zbog dogovora SDSS-a i HDZ-a", ustvrdio je Džakula.
Podsjetio je da je u Istarskoj županiji zajamčena ravnopravna službena uporaba talijanskog jezika, iako talijanska manjina ne čini više od trećine ukupnog stanovništva. "Učinjeno je to zbog stečenih prava i mi smo očekivali da će se i srpskoj zajednici kao stečeno pravo osigurati korištenje manjinskog jezika i pisma u sredinama u kojima su do rata činili više od trećine stanovništva i gdje je srpski jezik bio u ravnopravnoj službenoj uporabi", rekao je Džakula.
Smatra da bi izborna povjerenstva u 21 općini te gradovima Vrbovskom i Vukovaru u kojima Srbi čine više od trećine stanovništva trebala DIP-u predložiti nacrt glasačkih listića na ćirilici te da bi DIP morao osigurati takve listiće, kao što je predvidio 2009. "Nemoguće je da DIP na jedan način tumači zakon 2009., a na drugi sada", kazao je Džakula. SDF traži i da se u tim općinama bez odgode uvede dvojezičnost i ćirilični natpisi, a njihov zahtjev podupire i Platforma 112, čija je koordinatorica Sandra Benčić upozorila da je uskraćivanje dvojezičnosti na izborima, s obrazloženjem da glasački listić nije službena isprava, uskraćivanje temeljnih prava.
Naglasila je da je riječ o dokumentu kojim se osigurava politička participacija te da država, kad zajamči određena prava, mora osigurati i provođenje tih prava. Odbacila je tumačenja da inzistiranje na dvojezičnosti dovodi do jačanja ekstremizma, ističući da "za govor mržnje nije kriva manjinska zajednica prema kojoj je govor mržnje usmjeren".
"Dvojezičnost se ne može provesti bez demonstracija upravo zato što politika, ali ni mi iz nevladinih organizacija, u proteklih 20 godina nismo uspjeli napraviti ni minimalan pomak na uspostavi povjerenja među etničkim zajednicama", uvjerena je Benčić, a političarima koji se protive ćiriličnim natpisima u Vukovaru poručila je kako imaju pravo u parlamentarnoj proceduri tražiti izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Uvjerena je, međutim, da se to neće dogoditi jer su prava iz tog zakona regulirana nizom međunarodnih dokumenata. Najavila je da će Platforma 21 uskoro organizirati skupove u pet većih gradova, kojima će od građana zatražiti da ne glasuju za one koji govorom mržnje žele ostvariti političke bodove.
