"Sustav je nefunkcionalan i neprimjeren socijalno ugroženim korisnicima kojima je zakon namijenjen", ocijenila je Ljiljana Božić Krstanović iz osječkog Centra za mir dodavši kako je od 2009. godine, od kada je zakon na snazi, do kraja prošle godine, broj osoba koje su ostvarile besplatnu pravnu pomoć 11.083, što je manje od 15.265 pojedinačnih pravnih slučajeva koliko je pružilo devet udruga. Za usporedbu, iznijela je i podatak prema kojem je prilikom donošenja zakona očekivanje Ministarstva pravosuđa bilo kako će na godišnjoj razini biti preko 60 tisuća zahtjeva.
Također, tijekom proteklih pet godina ukupna proračunska sredstva za potrebe financiranja sustava besplatne pravne pomoći drastično su 'srezana', pa su tako 2009. godine ona iznosila 8.250.000 kuna, a nakon rebalansa 2011. 1.671.300 kuna, upozoreno je na skupu. Ključna prepreka u praksi, pokazalo se, ispunjavanje je propisanih kriterija imovnog stanja, kazala je Božić Krstanović. Navela je primjerice kako su imali slučajeve podnositelja zahtjeva koji nisu imali ni prihode, ni kuće ni stana, ali su imali neobrađeno zemljište na minski sumnjivim područjima, što je bila prepreka za ostvarivanje pomoći.
Kada je riječ o proceduri za ostvarivanje tog prava, korisnicima je do sada bila potrebna pravna pomoć da bi ostvarili pravo na besplatnu pravnu pomoć, kazala je upozorivši i na nerijetko neujednačenu primjenu pravnih normi u praksi. "Na razini EU smatra se da je djelotvoran sustav državnog poticanja besplatne pravne pomoći jedan od osnovnih uvjeta za vladavinu prava u određenoj državi", rekao je Alan Uzelac s Pravne klinike zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Iz perspektive besplatne pravne pomoći po stanovniku, skalirano po BDP-u, Hrvatska se, kazao je Uzelac, nalazi uz rame s Azerbajdžanom jer na godišnjoj razini investira tek 0,001 posto BDP-a po glavi stanovnika u odnosu primjerice na Englesku i Wales gdje te brojke dosežu čak 0,21 posto. "Teško će me netko uvjeriti da Hrvatska ne može izdvojiti više od spomenutih 0,001 posto, sve je samo stvar prioriteta", poručila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Pomoćnik ministra pravosuđa Vanja Bilić rekao je kako se najvažnija predložena zakonska izmjena odnosi na projektno financiranje primarne besplatne pravne pomoći.
Udruge će im, pojasnio je, bilo da se radi o onima koje štite ljudska prava ili pak pravnim klinikama, prijavljivati svoje projekte te će pružati takve usluge. "Time se izbjegavaju procedure vezane za utvrđivanje imovinskog stanja i uputnice te se širi krug korisnika besplatne pravne pomoći", ocijenio je Bilić.
