Vladinim prijedlogom navedeni Zakon usklađuje se sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave, a kojim se određeni poslovi iz nadležnosti Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU prenose u nadležnost novoosnovanoga Državnoga ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, koji započinje s radom od 1. svibnja ove godine. Radi se o poslovima koji se odnose na planiranje, pripremu, organizaciju i nadzor stambenog zbrinjavanja, poslovima rješavanja u drugom stupnju o zahtjevima za stambeno zbrinjavanje, davanjem u najam stambenih jedinica u provedbi Programa stambenog zbrinjavanja, upravljanja i raspolaganja stambenim jedinicama danim u najam, u provedbi stambenih programa, te naplati najamnina.
Stambeno zbrinjavanje bi se, kao jedna od poticajnih mjera za obnovu i razvoj područja posebne državne skrbi, provodilo kroz nekoliko modela davanja u najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, darovanjem građevinskog materijala za izgradnju, popravak, obnovu i nadogradnju kuće ili stana, te darovanjem obiteljske kuće ili stana, odnosno građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu. Zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU Jakša Puljiz rekao je kako Vlada ne podupire zakonske dopune koje predlažu Odbor i Novak, a kojima se predlaže da su u popis područja posebne državne skrbi uvrste i vodičko naselje Gaćelezi te sisačko naselje Komarevo.
Stav je Vlade kako ta naselja, iako su bila na prvoj liniji bojišta te spadaju u tzv. krizna područja , nisu bila okupirana te da stoga ne ostvaruju zakonske pretpostavke da bi bila uvrštena na spomenuti popis i time ostvarivala pravo na sve poticajne mjere za obnovu i razvitak. Novak je, pak, istaknuo da je Komarevo bilo zadnja linija obrane Siska, da je možebitnim padom tog naselja bio otvoren put do Zagreb, te da su svi stanovnici Komareva bili iseljeni iz svojih kuća koje su služile obrani, a njihova su zemljišta bila minirana. Kritizirao je Vladu jer ne prihvaća njegov prijedlog, poručivši da ti ljudi nisu zaslužili da ih se ponovno kažnjava.
S njim se složio i Zoran Vinković (HDSSB), koji je naglasio kako okupiranost za vrijeme Domovinskog rata ne smije biti jedini kriterij za odluku pripada li neka sredina u područje posebne državne skrbi. "Očigledno je da danas u Hrvatskoj trebaju ući i neki drugi kriteriji, prije svega stupanj nerazvijenosti, pa zato i kažemo da živimo u dvije hrvatske, bogatoj i siromašnoj", naglasio je, istaknuvši da prema tom kriteriju čak 90 posto Hrvatske pripada područjima posebne državne skrbi. HDZ-u nije prihvatljiv Vladin, ali jesu prijedlozi Odbora i Novaka, a to što ih vladajući ne prihvaćaju Josip Borić označio je potvrdom da SDP ne zanimaju sredine u kojima je HDZ na vlasti.
Branka Juričev Martinčev (HDZ) izrazila je uvjerenje da će Vlada još jednom propitati slučaj Gaćeleza i ipak to naselje proglasiti područjem posebne državne skrbi. Njezina stranačka kolegica Ivanka Roksandić naglasila je da je 80 posto objekata u Komarevu tijekom rata bilo uništeno, te da si stanovnici tog naselja ne mogu priuštiti legalizaciju svojih domova ako im Vlada ne pomogne poticajnim mjerama. U SDP-u su, pak, podržali samo Vladin zakonski prijedlog, od kojega očekuju da će povećati broj potpisanih ugovora o stambenom zbrinjavanju na područjima posebne državne skrbi.
Vezano uz prijedloge Odbora i Laburista, Damir Matija (SDP) se složio sa stavom Vlade, ističući kako kod naselja Gaćelezi ne osjeća grižnju savjesti kada tvrdi da ne zaslužuje poticajne mjere kao ostala područja posebne državne skrbi, s obzirom da Vodice, kojih je sastavni dio, imaju velik proračun i visok indeks razvijenosti, viši nego puno sredina koje nemaju status područja posebne državne skrbi. Drugačija je, ustvrdio je, situacija s Komarevim, pa stoga od Vlade očekuje da će novim, cjelovitim Zakonom o područjima posebne državne skrbi nanovo kategorizirati naselja koja bi imala pravo na sredstva iz proračuna, te među takva naselja uvrstiti i Komarevo.
