„Nemamo primjedbe na predložene zakonske izmjene jer se njima nude zakonska poboljšanja, a posebno nam je važno što na zakon nemaju primjedbi ni socijalni partneri“, rekao je laburist Zlatko Tušak. Otvaranje stečaja pojedinim je radnicima zadnja slamka spasa i jedini izvor prihoda jer su prije otvaranja stečaja radili bez ikakvih primanja, kazao je Tušak dodavši kako im je zato presudno važno da što prije dobiju novac i skrate agoniju.Prisjećajući se primjera iz loše prakse kazao je kako je bilo slučajeva gdje su radnici morali sami prikupljati dokumentaciju jer je stečajni upravitelj to odbio iako ga na to zakon obvezuje. „Apeliram da se učine promjene koje bi trebale nuditi nova kvalitetnija rješenja te time pojednostave birokratske procedure“, rekao je laburist Tušak.
Ako se jedna oporbena stranka poput Hrvatskih Laburista–Stranke rada slaže sa zakonom o radničkim pravima onda mi i nemamo više što dodati, ustvrdio je HNS-ov Petar Baranović.Zatražio je i da se uz jasnije definirane pojmove i rokove, trebaju dosljedno provoditi i ostali postojeći zakoni kako bi se povećala disciplina u poslovanju te se ne bi ponavljala praksa tvrtki u kojima radnici primjerice imaju veća potraživanja od tri neisplaćene plaće. „Suština zaštite radničkih prava nije u zakonu i zagarantirana tri mjesečna dohotka nego u dosljednom provođenju svih pozitivnih propisa kako se radnici ne bi našli u situaciju da im se ne isplati više od tri plaće“, mišljenja je Baranović.
HDSSB-ov zastupnik Zoran Vinković izrazio je žaljenje što u stečajnom zakonu prvi isplatni red nisu ušle jedinice lokalne samouprave. „One su puno pomagale i radnicima i tvrtkama nestavljajući ih u blokadu ili im ne naplaćujući svoja potraživanja kako bi tvrtke preživljavale“, pojasnio je. Zamjerio je i na dosadašnjoj praksi prema kojoj, kako tvrdi, kad tvrtka ode u stečaj, iz njega se mogu naplatiti samo stečajni upravitelj i banke.
„Zakon je važan jer uređuje posebnu zaštitu u slučaju stečaja poslodavca, a zahvaljujući tom zakonu osnovana je i Agencija za osiguranje radničkih potraživanja, tijela koje provodi zaštitu po pravilima općeg upravnog postupka“, kazala je SDP-ova zastupnica Gordana Sobol. „U devet godina postojanja, agencija je isplatila 30.126 zahtjeva. Ukupno je preko agencije isplaćeno 363 milijuna kuna, a istovremeno se država uspjela naplatiti za 67 milijuna, dakle država je naplatila svega 20-tak posto“, kazao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
