U rezoluciji za koju je glasovalo 529 zastupnika, 36 je bilo protiv, a 39 suzdržanih, kaže se da reforme treba nastaviti "nakon članstva kako bi hrvatski građani mogli u potpunosti profitirati od članstva u Europskoj uniji". "Europski parlament se veseli što će pozdraviti Hrvatsku kao 28. članicu EU-a 1. srpnja 2013., nakon obvezujećeg glasovanja Europskog parlamenta od 1. prosinca 2011. kojim je izglasan pristanak na pristupanje Hrvatske u skladu s datumom koji je utvređen u pristupnom ugovoru. Parlament izražava povjerenje u snagu i zrelost hrvatske demokracije i socijalno tržišnog gospodarstva, u njezinu privrženost europskim vrijednostima i u sposobnost ispunjavanja obveza iz članstva", kaže se u rezoluciji Europskog parlamenta.
Zastupnici ponavljaju da "pristupanje ne smije biti shvaćeno kao kraj procesa, nego kao korak na putu prema gospodarskoj, administrativnoj i pravosudnoj modernizaciji" "Europski parlament potiče Hrvatsku da nastavi sa strukturnim reformama kako bi se potaknuo gospodarski rast i oživjelo tržište rada; poziva Hrvatsku da zadrži stabilnost bankovnog sektora i nastavi s politikom fiskalne konsolidacije kako bi se potaknula konkurentnost; pozdravlja sudjelovanje Hrvatske u europskom semestru od siječnja 2013.; podupire napore da se osigura pravodobna i učinkovita uporaba europskih fondova kao i napore na poboljšanju prometne infrastrukture i veza s članicama EU-a i zemljama u regiji; poziva vladu da u potpunosti provodi zakonodavni okvir o malim poduzećima, između ostalog, odgovarajućim političkim djelovanjem, poboljšanjem pristupa financiranju i podržavanjem internacionalizacije malih i srednjih poduzeća", kaže se u izglasanoj rezoluciji.
U rezoluciji je zabilježena ocjena Europske komisije iz završnog izvješća o monitoringu da je Hrvatska ispunila svih 10 zadaća koje je trebala ispuniti prije pristupanja. Europski parlamentarci su pozdravili ishod izbora za Europski parlament u Hrvatskoj i izrazi žaljenje zbog slabog odaziva birača. "Europski parlament pohvaljuje aktivnosti i konstruktivan doprinos hrvatskih promatrača u Europskom parlamentu; pozdravlja ishod izbora za hrvatske članove Europskog parlamenta održane 14. travnja 2013., ali žali zbog niske izlaznosti; veseli se tome da pozdravi zastupnike Europskog parlamenta iz Hrvatske 1. srpnja 2013.", kaže se u rezoluciji.
Pozdravljena je i ratifikacija Ugovora o pristupanju RH u EU u slovenskom parlamentu nakon što je potpisan memorandum o razumijevanju o rješavanju pitanja Ljubljanske banke, a Hrvatska i njezini susjedi pozvani su "da se aktivno angažiraju na rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja u skladu s međunarodnim obvezama, s načelom dobrosusjedstva i regionalne suradnje". Zastupnici su u svom dokumentu istaknuli središnje mjesto "neovisnog pravosuđa, profesionalne i odgovorne javne uprave, vladavine prava u jačanju demokracije i poticanje investicija i gospodarske aktivnosti" te pozvali Hrvatsku da poduzme daljnje mjere za poboljšanje neovisnosti, odgovornosti, nepristranosti, profesionalnosti i učinkovitosti svog pravosudnog sustava i pravosudnih djelatnika, između ostaloga, smanjenjem broj zaostalih sudskih predmeta, nadogradnjom zakona o provedbi sudskih odluka, te provedbom novog sustava deklariranja imovine za suce".
Također se kaže da je Hrvatska uspostavila zadovoljavajući institucionalni i pravni okvir za borbu protiv korupcije te se pozivaju hrvatske vlasti da ubrzaju borbu protiv korupcije, prijevara i lošeg upravljanja fondovima te ističe da se protukorupcijske mjere moraju striktno provoditi. U rezoluciji se izražava zabrinutost da "predloženi zakon o strateškim investicijama nije u skladu s europskim standardima" te poziva hrvatsku vladu i parlament da ga "promijene kako bi se bolje zaštitila temeljna prava, posebice vlasnička prava i okoliš".
Zemlje članice se pozivaju da krajnje suzdržano koriste mogućnost privremenog ograničenja zapošljavanja hrvatskih radnika na svom tržištu rada i da takve eventualne odluke donose na temelju "činjeničnih informacija i samo u slučajevima ozbiljnog poremećaja na tržištu rada". Europski parlament svake godine donosi rezolucije o napretku zemalja u procesu proširenja. To nisu pravno obvezujući akti, ali predstavljaju važnu političku poruku. Odluke Europskog parlamenta u dva navrata imaju obvezujući karakter, na početku pristupnih pregovora te na samom kraju procesa kada je za potpisivanje pristupnog ugovora nužan pristanak Europskog parlamenta.
