Bio je to peti krug proširenja, koji je zaokružen nešto više od dvije i pol godine kasnije ulaskom Bugarske i Rumunjske 1. siječnja 2007. godine Prije devet godina članicama Unije postale su Slovenija, Poljska, Slovačka, Češka, Mađarska, Malta, Cipar, Estonija, Latvija i Litva. To proširenje označeno je kao konačno ujedinjenje podijeljenog kontinenta, koje je uslijedilo nakon pada Berlinskog zida i pada komunizma u zemljama srednje i istočne Europe. Entuzijazam za nastavak proširenja nije dugo potrajao.
Već u proljeće 2005. godine na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj nije prošao prvi europski ustav, a kao jedan od glavnih razloga za to navedena je bojazan građana u starim članicama od nekontroliranog proširenja. Takav zaključak dodatno je učvršćen nakon što su u Europsku uniju ušle Bugarska i Rumunjska, koje su i danas predmet postpristupnog monitoringa jer u vrijeme ulaska nisu posve zadovoljavale uvjete za članstvo. Promjenu raspoloženja i politike proširenja na svojoj koži je osjetila Hrvatska, koja je pregovarala gotovo šest godina, pod znatno pooštrenijim uvjetima nego zemlje koje su ušle 2004. i 2007.
Hrvatska koja ulazi 1. srpnja 2013. godine, prva je zemlja koja ulazi sama nakon Grčke koja je ušla 1981. godine. Nakon utemeljenja Unije od strane šest zemalja - Francuske, Njemačke, Italije, Belgije, Nizozemske i Luksemburga - Europska unije širila se pretežno u valovima. U prvom krugu su joj se 1973. priključile Velika Britanija, Irska i Danska, zatim 1981. Grčka, 1986. Španjolska i Portugal, 1995. Švedska, Finska i Austrija, zatim 2004. i 2007. slijedi proširenje na 12 zemalja. Općenito se smatra da u sljedećih najmanje desetak godina neće biti novih proširenja. Europska unija sada ima prečih problema - rješavanje krize kojoj se još ne vidi kraja.
Više europskih članica ističe da do novog proširenja može doći kada se Unija iznutra konsolidira. Pred vratima Unije trenutno ostaju Crna Gora, Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija Kosovo, Island i Turska. Među državama zapadnog Balkana nabolje stoji Crna Gora koja vodi pregovore, Srbija čeka datum za njihov početak, Makedonija, iako je kandidatski status dobila još 2005., zbog prijepora s Grčkom oko imena pregovore još nije otvorila, dok su BiH, Kosovo i Albanija dalje. Island, koji je već dugo "jednom nogom" u Uniji mogao bi sam odustati od pregovora zbog nedavne pobjede euroskeptika na izborima, a Turska pak, koja je počela pregovore kad i Hrvatska, u njima napreduje "puževim korakom".
