Europska komisija u petak je objavila proljetne ekonomske prognoze za 2013-2014. s procjenama rasta, zaposlenosti, inflacije, proračunskog deficita u zemljama članicama, Hrvatskoj, kandidatskim zemljama te u velikim svjetskim gospodarstvima Sjedinjenim Državama, Japanu, Kini i Rusiji. Komisija predviđa oporavak eurozone 2014. s rastom od 1,2 posto, a u cijeloj Uniji rast će biti nešto veći 1,4 posto. Prošle je godine pad BDP-a u eurozoni iznosio 0,6 posto, a u EU-u 0,3 posto. Njemačka, najjače gospodarstvo u Europi, ove će godine stagnirati, a sljedeće godine trebalo bi zabilježiti rast od 1,2 posto.
Najveći rast ove godine predviđa se u Latviji (3,8 posto), Litvi (3,1 posto) i Irskoj (3 posto). "S obzirom na produljenu recesiju, moramo učiniti sve možemo kako bi prevladali krizu nezaposlenosti u Europi. Politika EU-a usmjerena je na održivi rast i stvaranje radnih mjesta. Fiskalna konsolidacija se nastavlja, ali sporijim ritmom. Istodobno, moraju se intenzivirati strukturne reforme kako bi se pokrenuo rast u Europi", rekao je povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Olli Rehn predstavljajući proljetne prognoze.
Eurozona je suočena sa slabom unutarnjom potražnjom i visokom stopom nezaposlenosti, koja će ove godine dosegnuti 12,2 posto, a sljedeće godine neznatno se smanjiti na 12,1 posto. Međutim, dio zemalja ima vrlo nisku stopu nezaposlenosti, poput Austrije od samo 4,7 posto, Njemačke 5,4 posto, Luksemburga 5,5 posto, dok je najgora situacija u Grčkoj i Španjolskoj sa stopom nezaposlenosti od po 27 posto ili u Portugalu s 18,2 posto. Osam zemalja eurozone bit će recesiji - Cipar (-8,7 posto), Grčka (-4,2 posto), Portugal (-2,3 posto), Slovenija (-2,0 posto), Španjolska (-1,5 posto), Italija (-1,3 posto), Nizozemska (-0,8 posto), Francuska (-0,1 posto). Povjerenik Rehn je izrazio očekivanja da će se gospodarske aktivnosti u prvom kvartalu ove godine stabilizirati, sredinom godine napraviti okret prema rastu, koji bi se sljedeće godine trebao ubrzati.
Fiskalna konsolidacija i stabilizacija financijskih tržišta još nisu počeli pozitivno utjecati na realno gospodarstvo. Mala i srednja poduzeća u Europi imaju vrlo različite uvjete financiranja, s posebno skupim kreditima u slabijim gospodarstvima, što onemogućava poboljšanje stanja na tržištu rada. Prosječni javni dug u eurozoni ove godine će iznositi 95,5 posto, a sljedeće 96 posto. U EU-u kao cjelini javi dug ove je godine 89,8 posto, a sljedeće će biti 90,6 posto. Od 27 zemalja članica, protiv njih 20 u tijeku je postupak zbog pretjeranog deficita jer imaju proračunski manjak veći od tri posto BDP-a. Rehn je rekao da su tri najizglednija kandidata za obustavljanje toga postupka - Latvija, Rumunjska i Litva, koje bi mogle imati deficit ispod tri posto ove i sljedeće godine.
