"Puno stvari u zakonu još zapinje, puno je administrativnih i birokratskih prepreka koje moraju prijeći. Osim toga, velik problem strancima je hrvatski jezik i učenje odnosno mogućnost integracije. Kao problem se pokazalo i to što se studentima- strancima koji studiraju u Hrvatskoj za ostvarivanje prava na stalni boravak računa polovica vremena koje su proveli u Hrvatskoj što ih onemogućuje da jednostavno i lakše reguliraju svoj daljnji boravak u Hrvatskoj", kazala je urednica izvještaja Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije.
Napomenula je da je na prošlotjednoj sjednici Vlada predložila izmjene Zakona o strancima čime se Hrvatska gotovo potpuno uskladila s EU direktivama. "Tu slijedimo europsko pravo. Međutim, ima nekih manjkavosti jer Hrvatska nema snage da ide iznad minimuma pa je doslovce prepisala minimalne standarde vezano uz prava stranaca", kazala je Kranjec. Navela je kako u Centru za mirovne studije vide prostor gdje se može ići na povećanje standarda zaštite ljudskih prava stranaca primjerice kroz donošenje protokola o integraciji i pristup stranaca pravdi kroz izmjenu zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
U Hrvatskoj su 2011. boravili stranci (svaka osoba koja živi u Hrvatskoj, a nema hrvatsko državljanstvo) iz 118 zemalja. Većina ih je zemalja regije, ponajprije iz BiH (13.628) i iz Srbije (3542), pa iz Njemačke (2427), Slovenije (2317), s Kosova (1879) i iz Makedonije (1876). Talijana je bilo 1209, Kineza 1056, Rusa 778, dok je Amerikanaca bilo 538. Svi oni u Hrvatsku su uglavnom došli na temelju spajanja obitelji ili zbog posla. U Hrvatskoj je dosad odobreno malo radnih dozvola strancima s obzirom da su potrebe puno veće te ocijenila da nakon ulaska u EU, možemo očekivati pojačano useljavanje iz bivše Jugoslavije i istočne Europe. Lani je bilo i 1200 zahtjeva za azil, najčešće iz političkih razloga, a od 2006. otkad postoji azil u Hrvatskoj, odobreno je 88 zaštita.
Tražitelji azila smješteni su u prihvatilištu u Kutini i u zagrebačkim Dugavama i u drugačijem su statusu od drugih stranaca, rečeno je. Iz Centra za mirovne studije navode da, za razliku od Hrvatske, gdje nema ni jedan posto stranaca, u zemljama EU-a živi u prosjeku njih 6,6 posto. Emina Bužinkić, koja je s Julijom Kranjec uredila izvještaj o položaju stranaca u 2012., upozorila je da je u EU uočen pad antidiskriminacijskih politika pa su se manjinske skupine pokazale kao "žrtvena janjad" ekonomske krize umjesto da je obrnuto.
Zabrinjavajućim je ocijenila i snaženje neonacizma u nekim zemljama EU-a. "Kad se govori integraciji stranaca, najčešći model je model asimilacije. Imigranti najčešće nose etikete 'kradljivaca poslova' i korisnika socijalne pomoći", dodala je napominjući kako je uočena i sve veća rasprostranjenost islamofobije u mnogim europskim društvima.
