Dvodnevni posjet Zagrebu prvi je službeni sastanak šefova dviju susjednih država koji su se neformalno susreli u ožujku u Salzburgu na skupštini Europske akademije znanosti i umjetnosti, koja ih je nagradila za promicanje europske ideje i suradnje na Starome kontinentu. Posjet Boruta Pahora, koji je prije predsjedničke obnašao i dužnosti slovenskog premijera i predsjednika parlamenta, baš na Dan Europe 9. svibnja upravo će naglasiti važnost slovensko-hrvatskog partnerstva u Uniji i istaknuti prijateljske odnose dviju zemalja i naroda, ocijenjuju u Uredu Predsjednika.
U predsjedničkoj izjavi, koju bi dvojica čelnika treba potpisati nakon sastanka na Pantovčaku, istaknut će predanost Zagreba i Ljubljane jačanju bilateralnih odnosa koji bi trebali dobiti zamah kada Hrvatska 1. srpnja uđe u EU i priključi se Sloveniji koja je od 2007. članica zajednice 27. europskih država. Nakon višegodišnjih napetosti i na trenutke zaoštrenih odnosa oko otvorenih pitanja granice i Ljubljanske banke, Hrvatska i Slovenija dosegle su razinu dijaloga i suradnje koja je omogućila da dvije vlade dogovore načine rješavanja dugogodišnjih sporova zbog kojih je Slovenija u nekoliko navrata blokirala put Hrvatske u EU.
Pahorov posjet upravo koincidira s raspravom pred Općinskim sudom u Zagrebu o jednoj od tužbi Privredne banke Zagreb (PBZ) protiv Ljubljanske banke (LB) i Nove Ljubljanske banke. Radi se o jednoj od preko dvadeset tužbi koje su PBZ i Zagrebačka banka s ovlaštenjem hrvatskog ministarstva financija pokrenule zbog potraživanja vezanog na deviznu štednju hrvatskih građana u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci Zagreb. Nova rasprava održat će se iako je stajalište Ljubljane da prema sporazumu dviju vlada, koji su 11. ožujka u Mokricama potpisali premijer Zoran Milanović i tadašnji slovenski premijer Janez Janša, treba zaustaviti sve postupke protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima dok se za pitanje stare devizne štednje ne nađe cjelovito rješenje u okviru sukcesije.
Dvojica predsjednika svojedobno u Salzburgu pružili snažnu potporu premijerima i vladama u Zagrebu i Ljubljani da nađu optimalno rješenje za Ljubljansku banku, a Pahor uvjerio Josipovića da će Državni zbog ratificirati hrvatski pristupni ugovor što se i dogodilo početkom travnja. Josipović i Pahor su nakon potpisivanja Memoranduma o Ljubljanskoj banci objavili zajedničku izjavu u kojoj su naglasili "odlučnost da ćemo ulazak Hrvatske u EU 1. srpnja iskoristiti za produbljivanje svestrane suradnje među našim narodima i državama, u kontekstu zajedničke europske budućnosti" i već tada najavili službeni susret u Zagrebu vrlo brzo nakon ratifikacije pristupnog ugovora u Državnom zboru.
Uz Josipovića, Pahor će se u četvrtak susresti i s predsjednikom Hrvatskog sabora Josipom Lekom, a u petak s premijerom Zoranom Milanovićem. Kako se očekuje, teme razgovora biti će stanje u regiji, za čiju su stabilnost zainteresirane obje zemlje koje također podupiru približavanje ostalih država jugoistočne Europe EU-u i NATO-u. I Slovenija i Hrvatska zainteresirane su za jačanje gospodarskih odnosa, pa će Josipović i Pahor pozvati poslovne ljude na suradnju i veća ulaganja kada u petak budu otvarali hrvatsko-slovenski gospodarski forum u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Dugogodišnji neriješeni problemi, dug Ljubljanske banke, Nuklearna elektrana Krško, granična razgraničenja na kopnu i na moru te globalna gospodarska kriza imali su negativan utjecaj na razvoj gospodarskih odnosa dviju država. Tako je ukupna robna razmjena pala s 1,805 milijardi eura 2011. na 1,773 milijardi eura prošle godine ili 1,8 posto.
Hrvatski izvoz u Sloveniju iznosio je prošle godine 827,5 milijuna eura i bio je 4,2 posto veći nego 2011., dok je uvoz iz Slovenije bio 945,7 milijuna eura, odnosno 6,6 posto manji nego godinu ranije. U sklopu dvodnevna posjeta Hrvatskoj, Pahor će i razgledati Metropolitansku knjižnicu zagrebačke nadbiskupije koja se čuva u Hrvatskom državnom arhivu, sudjelovati na prijemu povodom Dana Europe u NSB-u te s Josipovićem posjetiti Zagrebačko sveučilište i održati kratko izlaganje studentima.
